Rođen Džoni Dep, slavni holivudski glumac – 1963. godine

Dzoni Dep
Beta

Džon Kristofer Dep je poznat po ulogama neobičnih i ekscentričnih likova kao što su naslovni junak u filmu Svini Tod: Pakleni berberin iz ulice Flit, Džek Sparou u serijalu Pirati sa Kariba i Vili Vonka u filmu Čarli i fabrika čokolade.

 

Dep potiče iz prosečne američke porodice, od oca inžinjera i majke konobarice. Porodica Džonija Depa ima veoma zanimljivo poreklo, tj. imaju krvi Čiroki Indijanaca, Nemaca, Francuza i Iraca.

Odrastao je sa bratom i sestrom u malom gradiću u Kentakiju, gdje je najviše vremena provodio sa svojim dedom, koji je umro kada je Džoni imao sedam godina. Njegova porodica se posle toga odselila na Floridu, mada se ni tu nisu mnogo zadržali jer su stalno menjali gradove i države stanovanja.

Sa petnaest godina je postao problematičan, iskušavao droge, postao loš u školi koju je uskoro napustio i osnovao muzički bend. Dobio je i prvu ulogu u filmu „Strava u ulici Brestova”, međutim posle slabog uspeha istog, vratio se u školu i uspešno je priveo kraju.

Prvi uspeh je doživio sa serijom „21 Jump Street” kada je postao popularan i dobio prve ponude za kvalitetnije filmove. Sa filmom „Don Huan de Marko” postao je prava holivudska zvezda i njegova karijera je tada krenula strahovitim usponom.

Godine 2003. nominovan je za oskara za film „Pirati sa Kariba: Prokletstvo crnog bisera”, mada je svoju najbolju ulogu odigrao u filmu „U potrazi za Nedođijom”, gde mu je partnerka bila Kejt Vinslet i u kojem je glumio škotskog pisca Džejmsa Barija (autora „Petra Pana”).

Džoni Dep je 2012. godine upisan u Ginisovu knjigu rekorda kao najplaćeniji glumac svih vremena.

Ostali događaji na današnji dan:

68. Rimski car Neron izvršio je samoubistvo pošto ga je Senat proglasio neprijateljem naroda i osudio na smrt.

1357. U Pragu je počela izgradnja kamenog mosta preko reke Vltave koji je dobio naziv Karlov most po tadašnjem imperatoru Nemačko-rimskog carstva i češkom kralju Karlu IV. Po predanju, datum početka izgradnje odredili su astrolozi.

1462. Poslednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, otkazao je danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina. Turci su, međutim, 1463. osvojili Bosnu i pogubili kralja Stjepana.

1672. Rođen je Petar I Aleksejevič Romanov (Petar Veliki), car Rusije od 1682. do 1725, reformator države i društva. Osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine (“Vedomosti”), pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prestonicu – Sankt Peterburg.

1781. Rođen je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson, konstruktor lokomotiva. U Njukaslu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva, a njegova lokomotiva (“Locomotion”) vukla je 1825. na pruzi Stokton-Darlington prvi putnički voz na svetu.

1815. Završen je Bečki kongres koji je zasedao od septembra 1814. Sazvale su ga velike sile da bi otklonile posledice Francuske revolucije i Napoleonovih ratova u evropskim zemljama. Predstavnik Srba u Beču, prota Matija Nenadović, pokušao je da, preko ruskog cara Aleksandra I, zainteresuje Bečki kongres za srpsko pitanje, ali nije uspeo zbog protivljenja Austrije i Engleske.

1870. Umro je engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih i najčitanijih engleskih pisaca (“Dejvid Koperfild”, “Oliver Tvist”, “Pikvikov klub”, “Stara prodavnica retkosti”).

1874. Umro je indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica apačkog plemena Čirikahua, vođa Indijanaca u borbama protiv belih doseljenika i američke vojske na jugozapadu SAD.

1875. Na brdu Gradac kod Nevesinja izbio je jedan od prvih većih sukoba Hercegovaca s Turcima u Bosansko-hercegovačkom ustanku (1875-78). Ustanak, nazvan “Nevesinjska puška”, brzo se širio i za mesec dana zahvatio je i Bosansku krajinu.

1892. Rođen je američki kompozitor Kol Porter, autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneti i na film.

1898. Potpisan je sporazum kojim je Kina ustupila Velikoj Britaniji Hong Kong na 99 godina. Hong Kong je vraćen Kini 1. jula 1997. godine.

1914. U Beogradu je svečano otkriven spomenik srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca. Spomenik je postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog rata je prenet u park na Studentskom trgu.

1923. U Bugarskoj je državnim udarom oborena vlada premijera Aleksandra Stamboliskog, lidera Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske. Nekoliko dana potom, Stamboliski i njegovi saradnici su ubijeni.

1928. Engleski mikrobiolog Aleksandar Fleming pronašao je penicilin. Njegovo otkriće primenjeno je tek 10 godina kasnije, kada su ga Hauard Flori i Ernst Čejn primenili kao prvi antibiotik. Fleming, Flori i Čejn su 1954. podelili Nobelovu nagradu za medicinu.

1945. Predsedništvo Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) donelo je Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg je država preuzela imovinu Trećeg rajha i državljana Jugoslavije koji su sarađivali sa okupatorom.

1945. Jugoslavija je s Velikom Britanijom i SAD postigla sporazum kojim je Julijska krajina podeljena na dve okupacione zone – “A” i “B”. Prva je potpala pod savezničku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu.

1972. Američki bombarderi su napali Hanoj i Hajfong. To je bilo najžešće bombardovanje Severnog Vijetnama od početka Vijetnamskog rata.

1991. Od erupcije vulkana na planini Pinatubo na Filipinima poginulo je oko 100 ljudi, a 250.000 je ostalo bez domova.

1995. Kolumbijska policija je uhapsila vođu kartela Kali, Hilberta Rodrigesa Orehuelu, šefa najveće svetske narko-bande.

1999. Predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije s Kosova. Time je okončan vazduhoplovni napad NATO na SRJ, a na Kosovu su, na osnovu rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244, raspoređene međunarodne snage, među kojima je najveći broj vojnika iz zemalja članica NATO. S povlačenjem vojske i policije, sa Kosova su počeli masovno da odlaze Srbi i Crnogorci.

1999. Po izveštajima državnih medija, više od 2.000 ljudi je poginulo, a oko 5.000 ranjeno u napadu NATO na SR Jugoslaviju, koji je počeo 24. marta. Teško su oštećeni infrastruktura, privredni i drugi objekti.

2000. Savet bezbednosti UN produžio je mandat mirovnim snagama UN na Kosovu, iako je SR Jugoslavija zahtevala da se te snage povuku.

2000. Umro je američki vajar Džordž Sigal jedan od najpoznatijih predstavnika pop-arta.

2003. Papa Jovan Pavle II je petodnevnim boravkom u Hrvatskoj okončao svoju stotu posetu nekoj zemlji.

2004. Oslobođena je kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir, Lejla Zana iz Turske koja je deset godina bila u zatvoru zbog povezanosti s kurdskim pobunjenicima.

2010. Umrla je ruska balerina Marina Semenova, legendarna klasična plesačica iz sovjetskog doba.