Rođen Isak Asimov, američki pisac naučno-fantastične proze – 1920. godine

Isak Asimov
Wikipedia

Na današnji dan 1920. rođen je Isak Asimov, američki pisac naučno-fantastične proze.

 

Ajzak Asimov, rođen kao Isak Judovič Ozimov bio je američki pisac naučne fantastike i biohemičar ruskog porekla.

Rođen je u Petrovičima u Smolenskoj oblasti, SSSR. Sa roditeljima emigrirao u SAD kada mu je bilo tri godine. Nastanjuju se u Bruklinu, Njujork, gde je i odrastao. Diplomirao je hemiju na Univerzitet Kolumbija univerzitetu 1939. a 1948. i doktorirao.

Umro je od side, jer je 1983. godine bio zaražen virusom HIV-a preko transfuzije koju je dobio dok je bio na operaciji srca. Ta činjenica je objavljena tek deset godina posle njegove smrti.

Bio je dugogodišnji član Mense. Asteroid 5020 Asimov, krater Asimov na planeti Mars i jedna osnovna škola u Bruklinu dobili su ime u njegovu čast.

Autor je i tri zakona robotike koja glase:

I zakon – Robot ne sme povrediti ljudsko biće niti ustezanjem od delanja dozvoliti da ono bude povređeno.

II zakon – Robot se mora povinovati naređenjima koje dobija od ljudskih bića izuzev kada su ona u suprotnosti sa I zakonom.

III zakon – Robot mora štititi svoju sopstvenu egzistenciju izuzev u slučaju kada je ta zaštita u suprotnosti sa I i II zakonom.

Tokom 1964. ponudio je svoje viđenje sveta 2014. godine.

Ostali događaji na današnji dan:

1492. Španija pod kraljem Ferdinandom Aragonskim preuzela grad Granadu od Mavara, poslednje mavarsko uporište na Pirinejskom poluostrvu.

1799. Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte ušle u Siriju.

1837. Rođen ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Balakirjev, pokretač i idejni vođa kompozitorske grupe “Balakirjevljev kružok” ili “Velika petorica”, koju su još činili Kjuj, Musorgski, Rimski-Korsakov i Borodin. U muzička dela unosio elemente ruskog i orijentalnog folklora.

1839. Francuski pronalazač i začetnik fotografije Luj Dager snimio prvu fotografiju Meseca.

1898. Rođena srpska glumica Ljubinka Bobić, članica Narodnog pozorišta u Beogradu od 1920. Tokom duge karijere tumačila najrazličitije likove, a nenadmašnom se smatra njena interpretacija Živke u komediji “Gospođa ministarka” Branislava Nušića.

1905. Rusija u rusko-japanskom ratu prinuđena da Japanu preda lučki grad Port Artur. Japanci zarobili rusku flotu u luci tako što su potopili trgovačke brodove i zatvorili ulaz u luku.

1915. Okončana petodnevna bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu tokom koje je ruska vojska nanela težak poraz vojsci Ahmet-Paše. Turci izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.

1918. Umro francuski pisac Edmon Rostan, koji je u jeku naturalizma oživeo romantični teatar i pokušao da mu vrati stari sjaj. Njegov “Sirano de Beržerak” osvojio tadašnju publiku i održao se na pozorišnim repertoarima do danas.

1920. Rođen Isak Asimov, američki pisac naučno-fantastične proze.

1942. Japanci u Drugom svetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina Manilu.

1943. Odstupajući pred sovjetskom Crvenom armijom Nemci u Drugom svetskom ratu počeli povlačenje sa Kavkaza.

1955. U Panami ubijen predsednik, pukovnik Hose Antonio Remon. Nasledio ga prvi potpredsednik Hose Ramon Gisado koji je bio na vlasti manje od dve sedmice, oboren pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen Remona.

1959. Lansiran prvi vasionski brod ka Mesecu, sovjetska “Luna I” bez ljudske posade.

1971. Na fudbalskom stadionu “Ajbroks park” u Glazgovu poginulo 66 navijača kada se tokom utakmice Seltik-Rendžers srušio deo tribine.

1980. U Velikoj Britaniji počeo štrajk radnika u čeličanama, prvi od 1926, prekinut 2. aprila.

1992. Predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman prihvatili Sporazum o planu mirovnih operacija u Jugoslaviji, Vensov plan, kojim su prediviđeni demilitarizacija zona u Hrvatskoj zahvaćenih ratom, povlačenje JNA iz tih oblasti i stavljanje tih zona pod zaštitu UN. Vojni komandanti u Hrvatskoj prihvatili prekid vatre radi raspoređivanja 10.000 pripadnika mirovnih snaga UN.

1994. Više od 70 ljudi poginulo i najmanje 670 ranjeno tokom dvodnevnih borbi sukobljenih islamskih frakcija u glavnom gradu Avganistana Kabulu.

1995. Bivši predsednik Somalije Mohamed Sijad Bare, koji je na vlast došao pučem 1969. i na isti način zbačen 1991, umro u izbeglištvu u Nigeriji.

1998. Vlasti Nigera uhapsile bivšeg premijera Hamu Amadua pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen šef države Ibrahima Bare Mainasare.

2002. Peronista Eduardo Dualde postao predsednik Argentine preuzevši zadatak da izvuče zemlju iz najveće ekonomske i finansijske krize u istoriji zemlje. To je bio 5. izbor predsednika države u periodu od 2 nedelje.