Rođen Ivan Sarić, atletičar, rvač i pionir jugoslovenskog vazduhoplovstva – 1876. godine

Ivan Sarić
Wikipedia

Ivan Sarić je bio bunjevački svestrani sportista; atletičar, rvač i jedan od osnivača fudbalskog kluba u Subotici, a isto tako i jedan od najznačajnijih pionira jugoslovenskog vazduhoplovstva. Kao poznati biciklista i motobiciklista takmičio se i pobeđivao na mnogim trkama širom Evrope.

 

Nepunih sedam godina posle letova braće Rajt i pola godine pre leta prvog Jugoslovena Edvarda Rusijana, Sarić je kao prvi čovek sa ovih prostora uspešno leteo na avionu sopstvene konstrukcije i izrade, Sarić br. 1.

Za vreme boravka u Parizu 1909. Ivan Sarić upoznao je neke pionire avijacije i oduševio se njihovim projektima, a najveći utisak na njega ostavio je francuski inženjer i pilot Luj Blerio, koji je te godine prvi avionom preleteoLamanš u svom jednokrilcu. Vrativši se u Suboticu, odlučio je da napravi sopstveni avion.

Na subotičkom Gradskom trkalištu, u leto 1910. godine, vršio je prve probne letove istovremeno uvežbavajući se da i sam pilotira. Prvi javni let je izveden 16. oktobra 1910. s hipodroma u Subotici, kome je prisustvovalo oko sedam hiljada građana Subotice. Leteći na visini od 30 metara obišao je čitavo konjičko trkalište.

Sedište aviona od pruća je sačuvano i nalazi se u Muzeju vazduhoplovstva kod aerodroma Surčin – Beograd. U Muzeju se takođe nalazi i replika aviona „Sarić-1“ u čijoj izradi je pomagao i sam Ivan Sarić.

Prvi svetski rat prekinuio je Sarićevu letačku delatnost, ali je konstruktorskim radom nastavio da se bavi celoga života. Iako samouk, bio je darovit konstruktor i pronalazač različitih tehničkih izuma. U vazduhoplovstvu, pored aviona, konstruisao je motore, elise i 1917. godine je sagradio i model helikoptera koji je na probama pokazao odlične rezultate.

Doživeo je duboku starost kao penzioner u Subotici. Bio je aktivan u sportskim i tehničkim društvima, počasni član Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije, Auto-moto saveza Jugoslavije, te počasni član Auto-moto društva „Pobeda“ iz Subotice. 

Ostali događaji na današnji dan:

1693 – Džon Danton (John Dunton) izdao je u Londonu prvi ženski časopis, „Lejdis Merkuri”.

1743 – U „ratu za austrijsko nasleđe” britanski kralj Džordž II (George) porazio je Francuze kod Detingena, kao poslednji vladar Velike Britanije koji je lično predvodio trupe u bici.

1801 – Britanske i turske trupe porazile su Francuze i zauzele Kairo.

1829 – Umro je engleski hemičar Džejms Smitson (James Smithson). Njegovim zaveštanjem osnovan je „Smitsonov institut” (1846), jedna od najvećih institucija u svetu koja se bavi popularizacijom nauke i kulture.

1838 – Rođen je indijski pisac Bankim Čandra Čaterdži (Chandra Chatterjee), prvi značajniji autor koji je pisao na bengalskom jeziku („Kapalkundala”, „Mrinalini”, „Rađani”).

1844 – Džozef Smit (Joseph Smith), američki verski reformator i osnivač Mormonske crkve, linčovan je u zatvoru u državi Ilionis.

1846 – Rođen je irski političar Čarls Stjuart Parnel (Charles Stewart Parnell), lider nacionalnog pokreta i jedan od osnivača irske Lige za zemlju.

1905 – Pobunjeni ruski mornari preuzeli su krstaricu „Potemkin” u Crnom moru. To je bio prvi masovni izliv nezadovoljstva u ruskoj carskoj armiji tokom revolucije 1905-07.

1908 – U Crnoj Gori je završeno suđenje zaverenicima protiv knjaza Nikole I Petrovića („bombaška afera”). Od 52 optužena, četvorica su osuđena na smrt, a ostali na tri do 20 godina zatvora.

1932 – U Sijamu (Tajland) je, nakon državnog udara, proglašen ustav i uspostavljena ustavna monarhija.

1943 – Američki avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovali grčku prestonicu Atinu koja je bila pod nemačkom okupacijom.

1944 – Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele francuski grad Šerbur, važnu luku na Lamanšu.

1946 – Ministri spoljnih poslova ŠSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske odlučili su da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva, uključujući Rodos, koja su bila pod italijanskom upravom do kapitulacije Italije 1943, a potom pod nemačkom okupacijom do 1945. Odluka je potvrđena mirovnim ugovorom u Parizu 10. februara 1947.

1950 – U FNR Jugoslaviji donet je Zakon o radničkom upravljanju privredom, koji se smatra početkom „samoupravnog modela”, po kojem se jugoslovenski socijalizam razlikovao od sovjetskog.

1954 – U Obninsku, blizu Moskve, puštena je u rad prva nuklearna elektrana u svetu.

1976 – Palestinski teroristi su u Grčkoj oteli avion „Er Fransa” sa 246 putnika i 12 članova posade i prinudili posadu da ga odveze u Entebe (Uganda). Taoci su oslobođeni akcijom izraelskih komandosa 4. jula.

1976 – General Antonio Ramaljo Janeš (Ramalho Eanes) izabran je za predsednika Portugala na prvim predsedničkim izborima posle poluvekovne fašističke diktature Antonija de Oliveire Salazara (Antonio).

1986 – Međunarodni sud u Hagu presudio je da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike u Nikaragvi.

1989 – Umro je Džuls Alfred Ejer (Jules, Ayer), jedan od najpoznatijih i najuticajnijih engleskih filozofa novijeg doba („Jezik, istina i logika”, „Problem saznanja”, „Pojam osobe”).

1990 – Građanski rat u Nikaragvi okončan je ceremonijalnom predajom oružja kontrarevolucionarnog pokreta Kontras predsednici Violeti Barios de Čamoro (Violeta Barrios, Chamorro).

1991 – Dva dana pošto je Slovenija proglasila nezavisnost, Jugoslovenska narodna armija zaposela je granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji, nakon čega je došlo do šestodnevnog rata sa jedinicama slovenačke teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo je 49 ljudi, među kojima najviše regruta JNA.

1993 – SAD su sa 23 krstareće rakete „tomahavk” bombardovale sedište iračke obaveštajne službe u Bagdadu.

1997 – Predsednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali su mirovni ugovor o okončanju četvorogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.

1997 – Na konferenciji u Briselu predstavnici 95 zemalja saglasili su se da se zabrani upotreba nagaznih mina.

1999 – U cilju okončanja sedmogodišnjeg nasilja tokom kojeg je ubijeno oko 100.000 ljudi, alžirska vlada je, na inicijativu predsednika Abdelaziza Buteflika, odobrila nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista.

1999 – U 80. godini umro je bivši lider grčke vojne hunte Georgos Papadopulos. Tokom vladavine hunte 1967-74. hiljade Grka su bile uhapšene i mučene.

2000 – Na sastanku u glavnom gradu Poljske predstavnici 106 zemalja usvojili su Varšavsku deklaraciju o perspektivama razvoja demokratskog poretka u svetu. Konferencija je održana na inicijativu Poljske i SAD, a poziv nije upućen Kini, Burmi, Iraku, SRJ i nekim drugim zemljama, u kojima se, prema oceni organizatora, ne poštuju ljudska prava. SRJ je pristupila Varšavskoj deklaraciju 2001. posle
pada režima Slobodana Miloševića.

2000 – Ujedinjene nacije su objavile da je sida usmrtila 19 miliona ljudi u svetu, i procenile da će od te bolesti umreti polovina tinejdžera najsiromašnijih afričkih zemalja.

2001 – Više od milion ljudi okupilo se da čuje govor pape Jovana Pavla II na kraju njegove petodnevne posete Ukrajini.

2002 – Umro je basista legendarne britanske rok grupe „The Who” Džon Entvistl (John Entwistle).

2004 – Za predsednika Srbije izabran je lider Demokratske stranke (DS) Boris Tadić.