Rođen je francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realizma u slikarstvu – 1819. godine

Kurbe
Wikipedia

Na današnji dan 1819. godine rođen je francuski slikar Gistav Kurbe. Kao osnivač realističke škole u vreme krutog akademizma, smatra se najrevolucionarnijim slikarom 19. veka ("Atelje", "Tucači kamena", "Talas", "Pogreb u Ornanu").

 

Gistav Kurbe je bio najveći predstavnik realizma u slikarstvu. On je rekao: „Ja ne slikam anđele, jer ih ne vidim“, čime negira maštu i intuiciju, već koristi stvarnost.

Po njemu je svrha realizma da ukaže na socijalne nepravde koje trpe seljaci i radnici. Realizam je, dakle, reakcija na romantizam i u njemu se proučavaju materijali predmeta. Kurbe je, kada su mu slike odbijene za svetsku izložbu, u jednoj drvenoj baraci, koju je nazvao Paviljon, priredio izložbu svojih slika. Na svim svojim malim slikama, Kurbe je prisutan.

Na svom najboljem delu, “Tucači kamena”, predstavljen je dečak koji drži kamen, zatim starac koji tuca kamenje i, u gornjem desnom uglu, deo neba koji predstava slobodu.

Ostali dogaoađji na današnji dan:

1190 – Rimsko-nemački car Fridrih I Barbarosa utopio se u reci Salef u Maloj Aziji na povratku iz Trećeg krstaškog rata.

1610 – Prvi holandski doseljenici iskrcali su se na ostrvo Menhetn, sada centralni deo Njujorka. Holanđani su 1626. za nekoliko bala tkanine i jeftinu bižuteriju otkupili od Indijanaca ostrvo i na njegovom južnom delu podigli naselje Novi Amsterdam.

1719 – Rimsko-nemački car Karlo VI proterao je Špance sa Sicilije.

1793 – U Parizu je otvoren prvi javni zoološki vrt, “Žarden de Plant”.

1819 – Rođen je francuski slikar Gistav Kurbe. Kao osnivač realističke škole u vreme krutog akademizma, smatra se najrevolucionarnijim slikarom 19. veka (“Atelje”, “Tucači kamena”, “Talas”, “Pogreb u Ornanu”).

1832 – Rođen je nemački inženjer Nikolaus August Oto, izumitelj četvorotaktnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem (1876).

1836 – Umro je francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike.

1868 – U Beogradu, u Košutnjaku ubijen je srpski knez Mihailo Obrenović (1839-42. i 1860-68). Vladao je autokratski, a kao pristalica prosvećenog apsolutizma izvršio je značajne reforme i državnoj upravi i vojsci, evropeizovao zemlju, osnovao Narodni muzej i Narodno pozorište u Beogradu. Nasledio ga je Milan Obrenović.

1898 – Američke trupe izvršile su, u špansko-američkom ratu, invaziju na Kubu.

1909 – Prvi put je upotrebljen signal S.O.S. kada je linijski brod “Slavonija” kompanije Kjunard, doživeo brdolom na Azorskim ostrvima.

1915 – Rođen je američki pisac Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1976. (“Henderson, kralj kiše”, “Čovek na klackalici”, “Žrtva”, “Ne propusti dan”, “Pustolovine Ogija Marča”).

1922 – Rođena je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland, koja se proslavila već kao devojčica ulogom u filmu “Čarobnjak iz Oza”.

1923 – Rođen je britanski medijski magnat češkog porekla Jan Ludvik Hoh, poznat kao Jan Robert Maksvel. Poginuo je 1991. kada je pao u vodu sa svoje luksuzne jahte na Kanarskim ostrvima.

1923 – Umro je francuski pisac Pjer Loti (“Islandskiribar”, “Lotijeva ženidba”, “Roman jednog spahije”)

1924 – Fašisti su kidnapovali, a potom ubili Đakoma Mateotija, lidera italijanskih socijalista.

1934 – Umro je engleski kompozitor Frederik Delijus, poznat po simfonijama “Pariz – pesma velikog grada” i “Brigg Fair” i kompozicijama “Misa života” i “Rekvijem” inspirisane delom Fridriha Ničea.

1934 – “Rođen” je Paja Patak, jedan od najpopularnijih likova u stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija.

1940 – Italija je, kao saveznik Nemačke u Drugom svetskom ratu, objavila rat Francuskoj i Velikoj Britaniji.

1942 – Nemci su u Drugom svetskom ratu potpuno uništili češko selo Lidice za odmazdu zbog atentata na nacističkog protektora Češke i Moravske i jednog od najznačajniji Hitlerovih saradnika Rajnharda Hajdriha. Atentat su 27. maja izvršili Jozef Gabčik i Jozef Kubiš, češki komandosi-padobranaci poslati iz
Velike Britanije.

1946 – Umro je američki bokser Džek Džonson, prvi crnac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1967 – Umro je američki filmski glumac Spenser Trejsi, prvi glumac koji je dve godine uzastopno dobio Oskara za filmove “Hrabri kapetan” 1937. i “Grad dečaka” 1938.

1967 – Završen je šestodnevni izraelsko-arapski rat u kojem je Izrael zauzeo teritorije Sirije, Jordana i Egipta, koje uključuju istočni Jerusalem, Zapadnu obalu, Gazu i Sinajsko poluostrvo; SSSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom.

1970 – U Jordanu je najmanje sto ljudi ubijeno u sukobu vladinih snaga s palestinskim gerilcima.

1971 – SAD su ukinule 20-godišnji embargo na trgovinu sa Kinom.

1990 – Peruanski političar japanskog porekla Alberto Fuđimori pobedio je na predsedničkim izborima u Peruu književnika Marija Vargasa Ljosu.

1990 – Na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima u Čehoslovačkoj od 1946. pobedio je Građanski forum, koji je osnovao književnik Vaclav Havel; u Bugarskoj je izbornu pobedu odnela Bugarska socijalistička partija (bivši komunisti).

1996 – Predstavnici čečenskih separatista i Rusije potpisali su sporazum kojim su utvrđene osnove za okončanje 18-mesečnog rata u Čečeniji.

1997 – Po nalogu lidera Crvenih Kmera Pola Pota ubijen je jedan od njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11 članova njegove porodice.

1998 – Protestom u Prištini, na kojem su zatražili dolazak snaga NATO na Kosovo, kosovski Albanci prekinuli su svakodnevne polučasovne protestne šetnje, koje su pod motom “Kosovo-najveći zatvor na svetu”, organizovali tokom dva meseca. Protesti sa istim zahtevom održani su i u Tirani i Skoplju.

1999 – NATO je prekinuo bombardvanje SR Jugoslavije nakon što su se prve jedinice Vojske Jugoslavije, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog prethodnog dana u Kumanovu, povukle sa Kosova; predsednik SRJ Slobodan Milošević saopštio je da je tokom agresije NATO pakta na SR Jugoslaviju poginulo 462 pripadnika VJ i 114 policajaca.

2000 – U Damasku je umro Hafez el Asad, predsednik Sirije od 1971. Za novog predsednika izabran je 11. jula njegov sin Bašar el Asad.

2001 – Medijski magnat, Silvio Berluskoni, po drugi put je postao premijer Italije, nakon što je njegova partija osvojila 30 procenata glasova više od bilo koje druge partije. Njegova vlada je 59-ta italijanska vlada, od II svetskog rata.

2002 – Umro je Džon Goti, američki mafijaški bos. Uhapšen je 1990. godine, što je predstavljalo kraj njegovom dotadašnjem načinu života, punom luksuza i brutalnih zločina.

2003 – U Torontu (Kanada) je prvi put, legalno, sklopljen brak između dva homoseksualca u toj zemlji.

2004 – Umro je čuveni bluz i džez kantautor Rej Čarls. Dobitnik je 12 muzičkih nagrada “Gremi”, među kojima su i za najbolju pesmu, koje je dobio tri puta za redom, za “Hit the Road Jack”, “I Can’t stop loving you” i “Busted”.

2007 – Američki predsednik Džordž Buš doputovao je u jednodnevnu posetu Albaniji i on je prvi američki predsednik koji je posetio tu zemlju.

2010 – Haški tribunal proglasio je oficire Vojske RS Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu krivim za genocid nad Muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ih na kaznu doživotnog zatvora. Ostala petorica oficira vojske i policije RS osuđeni su na kazne od pet do 35 godina zatvora.