Rođen Milovan Glišić, poznati srpski satiričar – 1847. godine

Milovan Glišić
Wikipedia

Na današnji dan rođen je srpski pisac, satiričar Milovan Glišić. Bio je aktivan učesnik u socijalističkom pokretu Svetozara Markovića i saradnik prvih socijalističkih novina u Srbiji, a u svojim pripovetkama je, uz prizore iz seoskog života opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. veka.

 

Milovan Glišić je rođen 7. januara 1847, u selu Gradac pored Valjeva od oca Đorđa i majke Jevrosime. U njegovom selu nije bilo škole, ali su ga roditelji podučavali, i naučili da piše. Ovako pripremljen, Milovan Glišić je u Valjevu odmah primljen u drugi razred osnovne škole.

Kad je 1864. upisao Beogradsku nižu „terazijsku” gimnaziju, već je imao sedamnaest godina. Zbog nemaštine je sam morao da se snalazi, a materijalni položaj se samo pogoršao kad mu je 1865. godine umro otac. Potom je započeo da uči tehniku na Velikoj školi, no posle dve godine ostavlja tehniku i uči filozofiju na istoj školi. Kad je prekinuo školovanje, postavljen je za korektora Državne štamparije. Glišić je radio razne poslove, koje je mogao da nađe. Iako mu je ovo oduzimalo puno vremena, ipak je bio dobar đak.

Pokazivao je interesovanje ne samo za školske predmete; puno je čitao i učio je ruski, francuski i nemački. Bio je u dva maha urednik zvaničnih „Srpskih novina”, dugo vreme dramaturg Narodnog pozorišta i krajem života pomoćnik upravnika Narodne biblioteke. Bio je i glavni urednik Novina Srbskih.

Bio je oženjen jednom od pet ćerki bogatog beogradskog trgovca Nikole Stefanovića, od ostalih jedna je bila udata za Jovana Avakumovića, druga za generala Mostića, treća Leposava za Dimitrija Novakovića, a četvrta u Egipat. Brak je razveden, posle toga je živeo u sobi hotela „Nacional” ispod Kalemegdana. Njegova sestra Stanka Glišić je bila profesor i prevodilac sa francuskog i ruskog, napisala je „Moje uspomene” 1933. godine.

Umro je u Dubrovniku 1. februara 1908. gde je bio radi lečenja od tuberkuloze. Sahranjen je 6. februara 1908. u Dubrovniku. Njegova najpoznatija dela su: „Prva brazda”, „Glava šećera”, „Roga”, „Svirač” i druge.

Ostali događaji na današnji dan:

1536. Umrla je engleska kraljica španskog porekla Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII. Njihov razvod bez dozvole pape je izazvao englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom.

1598. Na ruski presto je stupio Boris Godunov, posle smrti Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.

1610. Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto.

1785. Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom.

1789. Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.

1807. Velika Britanija je proglasila blokadu Francuske i zemalja saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte.

1844. Rođena je Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja
je objavila da joj se prikazala Devica Marija. Od 1858. Lurd je postao jedno od glavnih hodočasničkih mesta u Evropi.

1847. Rođen je srpski pisac, satiričar Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Bio je aktivan učesnik u socijalističkom pokretu Svetozara Markovića i saradnik prvih socijalističkih novina u Srbiji, a u svojim pripovetkama je, uz prizore iz seoskog života opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. (“Glava šećera”, “Šilo za ognjilo”, “Prva brazda”).

1872. Izašao je prvi srpski pozorišni list “Pozorište”, kojije pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je izlazio do 1908.

1927. Uspostavljena je redovna transatlantska telefonska veza između Londona i Njujorka.

1932. Umro je francuski političar Andre Mažino. Kaoministar rata (1922-24. i 1929-32) pokrenuo je izgradnju odbrambene linije utvrđenja duž francusko-nemačke granice, koja je po njemu dobila naziv “Mažino linija”. Veliki odbrambeni sistem pokazao se nekorisnim u Drugom svetskom raru, kada su Nemci 1940. napali
Francusku iz Belgije, zaobišavši “Mažino liniju”,

1943. U Njujorku je umro Nikola Tesla, srpski naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti živeo je u SAD, gde je patentirao oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu. Među njima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.

1946. Zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937.

1953. Američki predsednik Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.

1979. Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga nakon dvonedeljne opsade, zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vreme režima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti između milion i dva miliona ljudi.

1989. Umro je japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926.obeležena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu, Mandžuriju 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbur 1941) ušao je u Drugi svetski rat, u avgustu 1945. objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana, a 1946. se odrekao “božanskog porekla”. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbe
za ratne zločine.

1990. Krivi toranj u Pizi je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.

1992. Avion Jugoslovenske narodne armije oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatračima Evropske zajednice. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru.

1997. U Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi.

1998. Ilegalna Oslobodilačka vojska Kosova, koja se proglasilaodgovornom za seriju napada na policijske stanice na Kosovu, preuzela je odgovornost i za terorističke akcije u Makedoniji, iako je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo povezanost OVK s bombaškim napadima u Makedoniji.

1999. Američki Senat počeo je suđenje u postupku impičmenta predsedniku SAD Bilu Klintonu, prvo posle više od 130 godina protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa bivšom pripravnicom u Beloj kući Monikom Levinski.

2002. Prilikom loženja božičnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori jake policijske snage sprečile su sukob pristalica Srpske pravoslavne crkve i nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više lica.

2002. Francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loranpovukao se iz sveta visoke mode. Modnu kuću osnovao je 1962, a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za žene koji su postali modni hit.

2004. Zvaničnici ZOO vrta u Buenos Airesu u Argentini su saopštili da je rođeno šest retkih bengalskih belih tigrova, čime je njihova populacija uvećana na 210.

2005. Šef irske policije je saopštio da je Irska republikanska armija ukrala 50 miliona dolara iz Belfast banke.

2006. Umro je austrijski planinar Hajnrih Harer čiji je život detaljno opisan u njegovoj autobiografskoj knjizi, po kojoj je kasnije snimljen film – “Sedam godina na Tibetu”.