Rođen nemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson – 1809. godine

Mendelson
Wikipedia

Feliks Mendelson bio je istaknuti predstavnik muzičkog romantizma i osnivač Konzervatorijuma u Lajpcigu. Kao pijanista debitovao u 9. godini, u 15. napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko delo, scensku muziku za "San letnje noći".

 

Feliks Mendelson je bio nemački kompozitor ranog romantizma. Njegova dela uključuju simfonije, koncerte, oratorijume, klavirsku i kamernu muziku.

Nakon dugog perioda relativnog klevetanja zbog promene muzičkih ukusa i antisemitizma u kasnom 19. i ranom 20. veku, njegova stvaralačka originalnost se prepoznaje i ponovo vrednuje i on je danas među najpopularnijim kompozitorima romantizma.

Mendelson je oživeo interesovanje za delo Franca Šuberta. Robert Šuman je otkrio rukopis Šubertove Devete simfonije i poslao ga Mendelsonu koji ju je premijerno izveo u Lajpcigu 21. marta 1839, više od jedne decenije nakon kompozitorove smrti.

Ostali događaji na današnji dan:

1014. Umro danski kralj Svend I koji je 1002, posle pokolja Danaca u Engleskoj, napao i osvojio veliki deo engleske teritorije. Nasledio ga sin Knut II Veliki koji je bio kralj Danske, Engleske i od 1028. Norveške.

1194. Nemački kralj Henrik VI oslobodio, uz veliku otkupninu, engleskog kralja Ričarda I Lavlje Srce kog je na povratku iz Krstaškog rata 1192. zarobio austrijski vojvoda Leopold.

1591. U nemačkom gradu Torgau osnovana Nemačka protestantska liga.

1809. Rođen nemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, istaknut predstavnik muzičkog romantizma, osnivač Konzervatorijuma u Lajpcigu. Kao pijanista debitovao u 9. godini, u 15. napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko delo, scensku muziku za “San letnje noći”.

1830. Na mirovnoj konferenciji u Londonu Grčkoj priznata nezavisnost od Otomanskog carstva, u čijem je sastavu bila od 1453.

1867. Princ Mucuhito postao, u 14. godini, japanski car Meiđi. Tokom njegove vladavine, do smrti 1912, Japan modernizovan, privredni razvoj naglo ubrzan i zemlja od zaostale feudalne preobražena u modernu kapitalističku državu.

1881. Potpisan ugovor o izgradnji pruge Beograd-Niš, prve železniče pruge u Srbiji. Knez Milan Obrenović u junu 1881. srebrnim budakom obeležio početak radova, a prvi putnički voz ka Nišu krenuo sa beogradske železničke stanice u septembru 1884.

1915. U Sarajevu obešen srpski učitelj Veljko Čubrilović, jedan od učesnika u atentatu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonaslednika, nadvojvodu Franca Ferdinanda.

1917. SAD u Prvom svetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Nemačkom posle saopštenja Berlina da će početi neograničen podmornički rat.

1919. U Parizu održana prva sednica Lige naroda, devet dana po osnivanju te organizacije.

1924. Umro američki državnik Vudro Tomas Vilson, predsednik SAD od 1913. do 1921, začetnik ideje o stvaranju Lige naroda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919.

1943. Britanski avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali nemački grad Hamburg.

1945. Američki avioni u Drugom svetskom ratu izbacili 3.000 tona eksploziva na Berlin, a američke trupe na Filipinima preuzele Manilu od Japanaca.

1958. Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga.

1969. Palestinski nacionalni kongres izabrao Jasera Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

1973. U Južnom Vijetnamu na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre.

1977. Snage lojalne potpukovniku Mengistu Haile Marijamu ubile šefa privremene vojne vlade Etiopije, generala Teferija Bentija i njegove najbliže saradnike.

1981. Gro Harlem Bruntland posle ostavke Odvara Nordlija izabrana za prvu ženu-premijera Norveške.

1989. Umro američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik “njujorške škole” nezavisne produkcije.

1994. Predsednik SAD Bil Klinton ukinuo trgovinski embargo Vijetnamu, uveden po završetku Vijetnamskog rata 1975. To je, nakon decenija neprijatljstva, bio dramatićan preokret u odnosima dve zemlje.

1995. NATO održao prvu vojnu vežbu na teritoriji nekadašnje Istočne Nemačke.

1996. U zemljotresu na jugozapadu Kine poginulo više od 300 ljudi.

1996. Na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, 57.000 pripadnika međunarodnih snaga za održavanje mira stiglo je u Bosnu i Hercegovinu. Uspostavljeno 10 brigadnih i 3 divizijska glavna štaba.

1998. Američki vojni avion “EA-6B”, leteći prenisko, udario u kabl uspinjače u zimskom turističkom centru Kavaleze na severu Italije. U gondoli koja je pala sa visine od 200 metara poginulo svih 20 ljudi.

2000. Prilikom napada albanskih ekstremista na autobus UNHCR na Kosovu ubijena 2 Srbina, u sukobima ruskih pripadnika KFOR sa Albancima ranjeno više osoba. U narednim danima talas nasilja, u kom je stradalo 9 osoba, zahvatio severni deo Kosova.