Rođena Isidora Sekulić, jedna od najvećih srpskih književnica 20. veka – 1877. godine

Isidora Sekulić
Wikipedia

Rođena je u podnožju Titelskog brega, u bačkom selu Mošorinu kod Žablja. Detinjstvo je provela u Zemunu, Rumi i Novom Sadu. Školovala se u Novom Sadu (Viša devojačka škola), Somboru (Srpska preparandija) i Budimpešti (Pedagogijum). Radila je kao nastavnica u Pančevu, Šapcu i Beogradu.

 

Do kraja, i bez ostatka, posvećena lepoti smislene reči, književnica Isidora Sekulić je za života stekla uvaženje kao najobrazovanija i najumnija Srpkinja svoga vremena.

Znalac više jezika, i poznavalac više kultura i područja umetničkog izražavanja, Isidora Sekulić je kao pisac, prevodilac i tumač književnih dela ponirala u samu suštinu srpskog narodnog govora i njegovog umetničkog izraza, smatrajući govor i jezik kulturnom smotrom naroda. Pisala je o Branku Radičeviću, Đuri Jakšiću, Lazi Kostiću, Petru Kočiću, Milanu Rakiću, Veljku Petroviću, Ivi Andriću, Momčilu Nastasijeviću i drugima.

Penzionisana je 1931. godine. Izabrana je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 16. februara 1939, a za redovnog člana Srpske akademije nauka 14. novembra 1950, kao prva žena akademik. Umrla je 5. aprila 1958. godine u Beogradu.

Duboko promišljen i umetnički istančan njen književni, prevodilački i kritički izraz je praznik naše pisane reči.

Najpoznatija dela: “Saputnici”, “Pisma iz Norveške”, “Đakon Bogorodičine crkve”, “Hronika palanačkog groblja”, “Zapisi”, “Njegošu knjiga duboke odanosti”, “Govor i jezik”…

Ostali događaji na današnji dan:

1808 – Napoleon je počeo napad na Španiju, koju je posle mesec dana okupirao i na španski presto doveo brata Žozefa (Joseph).

1831 – Rođen je ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov, autor romana i pripovedaka o ruskoj provinciji. Prema njegovom delu “Ledi Makbet scenskog okruga” Šostakovič je komponovao poznatu operu “Katarina Izmajlova”.

1871 – Rođen je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire koja u njegovim najboljim delima “”Stradija”, “Vođa” i “Danga” doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

1871 – Francuska je potpisala kapitulaciju i akt o pomirenju s Pruskom posle izgubljenog rata. Mirovni ugovor, kojim je Francuska ustupila Pruskoj Alzas i veliki deo Lorene, uz ratnu štetu od pet milijardi zlatnih franaka, potpisan je u maju.

1873 – Španski kralj Amadeo II Savojski abdicirao je zbog unutrašnjih previranja i jačanja republikanskog pokreta. Proglašena je prva španska republika koja je oborena naredne godine kada je vojska vratila na vlast burbonsku dinastiju s kraljem Alfonsom XII.

1877 – Rođena je srpska književnica Isidora Sekulić, autor knjige meditativne proze “Saputnici”, putopisa “Pisma iz Norveške”, pripovedaka i esejističke proze – dela koja su je svrstala među najbolje i najznačajnije srpske pisce 20. veka.

1907 – Umro je Đozue Karduči (Giosue Carduchi), najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, dugogodišnji profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. (“Jambi i epode”, “Nove rime”, “Varvarske ode”).

1932 – Na opštim izborima u Irskoj pobedila je partija “Fijana fejl” (odvojeno krilo Šin Fejna), a njen lider Eamon de Valera postao je predsednik izvršnog komiteta Slobodne Države Irske.

1933 – U strahu od nemačkih pretnji, Čehoslovačka, Rumunija i Jugoslavija su, zaključivanjem pakta o Maloj antanti i stvaranjem Veća ministara, učvrstile savez stvoren 1920. protiv pokušaja restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske. Antanta je prestala da postoji posle nemačke okupacije Čehoslovačke u martu 1939.

1936 – Na parlamentarnim izborima u Španiji pobedio je Narodnif ront, koalicija socijalista, komunista, republikanaca i drugih manjih partija. Vladu je formirao Manuel Azanja, vraćen je demokratski ustav iz 1931. Pokušaj vojske u julu da obori republikansku vladu prerastao je u građanski rat koji je završen 1939. uspostavljanjem diktature generala Franka (Franco).

1945 – Američki avioni su u Drugom svetskom ratu počeli masovno bombardovanje Tokija.

1959 – Vođa gerilaca Fidel Kastro (Castro) postao je premijer Kube, nakon što je 1. januara 1959. zbacio s vlasti diktatora Fulhensija Batistu (Fulgencio).

1978 – Kina i Japan su u Pekingu potpisali trgovinski ugovor uvrednosti 20 milijardi dolara. To je bio početak ekonomskog otvaranja Kine prema svetu.

1994 – U planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra u zemljotresu je poginulo najmanje 200 ljudi.

1998 – Prilikom pada “Erbasa A-300” tajvanske aviokompanije “Čajna erlajnz” u blizini aerodroma u Tajpehu poginule su 203 osobe – svi putnici i članovi posade, među kojima i guverner centralne banke Tajvana, i sedam ljudi na tlu.

2000 – Rusija je obnovila odnose s NATO-om koji su bili prekinuti zbog napada te vojne alijanse na SR Jugoslaviju u martu 1999.

2001 – U napadu naoružanih Albanaca na autobus u blizini Podujeva na Kosovu poginulo je 10 Srba, a 43 osobe su ranjene.

2002 – Umro je prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije Volter Vinterbotom, koji je najduže bio na tom mestu (1947-1962).

2003 – U najvećim snežnim mećavama koje su zahvatile istočnu obalu Amerike umrlo je najmanje 59 ljudi.

2008 – Evropska unija je odobrila slanje oko 2.000 pripadnika EULEKS-a Na Kosovo, koji će postepeno preuzeti nadležnosti od UNMIK-a. Razmeštanje misije EU počelo je 9. decembra 2008. na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN.