SREĆAN JOVANJDAN! Srbi se danas bratime, a ako žele uslugu od prijatelja obavezno IZGOVARAJU JEDNU REČENICU

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog Jovana Krstitelja, poznatog i pod imenom Jovan Preteča. Njegov dan se obeležava nekoliko puta u toku godine, ali ipak najviše na krsno ime - 20. januara.

Sveti Jovan
Wikipedia

Današnji datum kao krsno ime Svetog Jovana crkva je odredila u odnosu na Bogojavljanje jer je 19. januara Jovan krstio Isusa u reci Jordan – upravo zbog toga on je “krstitelj”. Ono “preteča” ostalo je iz davnijih vremena jer se verovalo da je ovaj svetitelj najavio Isusov dolazak.

Sveti Jovan je među Srbima naročito poštovan. Već vekovima postoji običaj da, kada od nekoga nešto pokušavate da izmolite, molbu “pojačate” rečenicom: “Kumim te Bogom i Svetim Jovanom”.

Takođe, na današnji dan ljudi se odvajkada bratime i kume jer se Sveti Jovan smatra uzorom najboljeg karaktera i poštenja, pa će čuvati i blagosloviti ovakva prijateljstva i iskrene veze.

Poznata je i narodna izreka: “Nad Jovanom višeg i pribranijeg nema”. 

Sveti Jovan se slavi kao krsna slava. Procenjuje se da se po broju svečara u našoj zemlji nalazi na četvrtom mestu. U krajevima u kojima se još održao običaj slavljenja Imendana, svim Jovanima i Jovanama, danas je praznik.

Veruje se da Sveti Jovan stoji na strogi Jovanovoj tj. na ulazu u zagrobni život i propušta duše umrlih. Smatra se zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.

Sveti Jovan – svetac koga poštuju i muslimani

Sveti Jovan
Wikipedia

Jovan Krstitelj, bio je jevrejski asketski propovednik iz 1. veka koji je vršio obredna kupanja na reci Jordan.

Jovan Krstitelj je pozivao ljude na pokajanje i okretanje Bogu. Bio je važna religijska ličnost 1. veka, čiji je pokret verovatno bio masovniji od Isusovog. Najpoznatiji je po tome što je krstio Isusa. Ubijen je i odsečena mu je glava po nalogu hebrejskog vladara, tetrarha Galileje Iroda Antipe, u vreme rimskog protektorata nad Palestinom.

Godine 2010. na ostrvu Sveti Ivan kod Sozopola u Bugarskoj, nekadašnje Apolonije, bugarski arheolozi pronašli deo moštiju Svetog Jovana Krstitelja, za koje se smatralo da su posle turskog osvajanja Carigrada nepovratno izgubljene.

U hrišćanstvu se poštuje kao svetac, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov. U islamskoj tradiciji je poznat kao prorok Jahja ibn Zakarija.