SREĆNO! Vernici slave OBRETENJE GLAVE JOVANA KRSTITELJA i danas nikako ne rade OVE STVARI

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik posvećen obretenju glavu Svetog Jovana Krstitelja tj. dan kada je, po predanju, glava ovog svetitelja po prvi put izvađena iz zemlje i ponovo zakopana.

Wikipedia

Sveti Jovan Krstitelj spada među najpoštovanije svetitelje u hrišćanskom svetu i njegov dan se proslavlja nekoliko puta u toku godine.

U Rimokatoličkoj Crkvi njegovo rođenje se slavi 24. juna, a mučeništvo kao spomendan 29. avgusta. Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. januara po gregorijanskom kalendaru, 7. jula se obeležava njegov dan rođenja, a dan smrti obeležava se praznikom Usekovanje 29. avgusta.

Iako manje poznat, i danas je praznik posvećen ovom svetitelju. Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja je crkveni praznik koji se obeležava 24. februara po crkvenom, a 9. marta po gregorijanskom kalendaru, u znak sećanja na velikog propovednika i prethodnika Isusa Hrista — Svetog Jovana Krstitelja i njegovog mučeničkog stradanja.

Sveti Jovan
Wikipedia

Sveti Jovan je stradao po želji i nagovoru Irodijade, žene Irodove. Nakon njegove smrti, ona se uplašila da bi prorok mogao nekako da vaskrsne, pa je naredila da se njegova glava nikako ne sahranjuje zajedno sa telom već ju je zakopala na skrivenom mestu.

Međutim, prema predanju, jedna njena dvorkinja – Jovana, tajno je iskopala glavu, prenela je u Jerusalim i sahranila na Gori Jeleonskoj.

Posle izvesnog vremena neki znamenit vlastelin koji je poverovao u Hrista i rešio da se zamonaši, nastanio se baš na tom mestu. Želeći da sazida sebi ćeliju, on je kopao na tom mestu, pronašao glavu Svetog Jovana, celivao je i ponovo zakopao po svim hrišćanskim obeležjima.

Na ovaj dan se zato proslavlja prvo i drugo “Obretenije glave Svetog Jovana Krstitelja“ kao pomen na ove događaje. Po predanju, glava je kasnije išla od ruke do ruke, gubila se i pronalazila sve dok nije došla do carice Teodore u Carigradu.

Ako verujete u ove običaje, danas ne smete da radite nikakve teže poslove. Naročito je rasprostranjeno verovanje da se na ovaj praznik ne diraju noževi niti drugi oštri predmeti kako se ne bi povređivale rane nevino stradalog svetitelja.