Tajna legendarne fotografije: Ko je čovek koji je iznad srušenog Berlina podigao sovjetsku zastavu?

Berlin
Arhiva

Bio je 2. maj 1945. godine... Jedan čovek, do tada bezimen kao i stotine hiljada njegovih saboraca koji su stradali u borbama za oslobođenje, ušao je u istoriju kada je na berlinski Rajhstag, postavio veliku crvenu sovjetsku zastavu. Ta fotografija obišla je svet, ali su okolnosti njenog nastanka, autor, kao i ime čoveka koji nosi zastavu decenijama bili obavijeni velom tajne.

 

Fotografija “Podizanje zastave iznad Rajhstaga” postala je simbol Sovjetske pobede nad nacističkom Nemačkom i i danas je u Rusiji nezaobilazni deo scenografije bilo koje veće godišnjice i sećanja na Drugi svetski rat.

Ipak, o nastanku, autoru i identitetu osoba na fotografiji godinama se nije znalo skoro ništa, a i danas postoje suprotstavljene verzije.

Ko je vojnik sa fotografije?

Najviše pristalica danas ima teorija da se na fotografiji vidi Meliton Varlamovič

Nepodobni fotograf

Informacija o autoru fotografije dugo nije pominjana u SSSR-u. Naime, Jevgenij Hajdel je bio Jevrejin i nedugo posle Drugog svetskog rata je sklonjen u jednoj od Staljinovih čistki. Kasnije je radio kao fotograf u manjim medijima, a svoje sklanjanje iz službe je prepisao tadašnjem antisemitizmu koji je postojao u sovjetskom državnom vrhu. Umro je 1997. u 80. godini života.

Kantarija, gruzijski narednik koga u ovom opsnom poduhvatu podizanja zastave Sovjetskog Saveza na zgradu nemačkog Rajhstaga iznad razrušenog Berlina pridržava ruski vojnik Mihail Jegorov.

O životu Melitona Kantarija pre Drugog svetskog rata malo se zna. Verovatno je, kao i hiljade drugih, njemu sličnih Sovjeta, živeo potpuno obično i “nevažno” sve do 1940. godine kada je mobilisan u Crvenu armiju. Tokom Drugog svetskog rata služio je u 150. streljačkoj diviziji, treće armije na prvom beloruskom frontu i sa saborcima je prešao celu Evropu, boreći se i krvareći za slobodu, a put ga je pred sam kraj rata, u proleće 1945. doveo i do Berlina.

  

Kako je došlo do toga da se baš Kantarija i Jegorov popnu na zgradu Rajhstara i podignu ne zna se zasigurno. Verovatno je reč bila o dogovoru jer je sa njim išao i fotograf Jevgeni Haldej koji je prizor ovekovečio i pravo iz razrušenog Berlina poslao Kantarija i Jergova u istoriju.

“Drugo” podizanje zastave

Interesantno je da ovo nije bilo “prvo” podizanje zastave na zgradu nemačkog parlamenta!

O tome se nije govorilo pre ’60-ih godina prošlog veka, ali istoričari danas smatraju da je bilo bar 40 crvenih zastava koje su sovjetski vojnici podizali na Rajhstag tokom bitke za Berlin. Ipak, ona koju je podigao Kantarija bila je jedina “zvanična” zastava.

Trećeg dana maja, simbol Sovjetske pobede je skinut sa nemačke skupštine i u junu poslata za Moskvu gde se i danas nalazi u muzeju ruske armije.

Što se Kantarija tiče, on je nakon rata demobilisan i vratio se u rodnu Rusiju gde se zaposlio u Sukumiju, glavnom gradu tadašnje Abhazijske Autonomne SSR. Za svoj podvig, odlukom Prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a, 8. maja 1946. godine proglašen je za Heroja Sovjetskog Saveza.

Kao i većina njegovih saboraca, Kantarija se 1947. godine učlanio se u Komunističku partiju SSSR-a i postao zastupnikom Vrhovnog sovjeta Abhazijske ASSR. Tokom rata za otcepljenje i samostalnost Abhazije, bio je primoran da napusti dom i 1993. preselio se u Moskvu, gde je dva meseca kasnije i umro.

Malo drugačija verzija događaja

Iako zvanična verzija za ljude koji su podigli zastavu priznaje samo Melitona Kantarija i Mihaila Jegorova, mnogi veruju da je na fotografiji zapravo Ukrajinac Aleksej Kovaljov kome su u ovom podvigu pomogli još i Leonid Gorjačev (koga neki izvori spominju i kao Alekseja Gorjačeva) iz Minska i Abdulhakim Ismailov iz Dagestana koji se ne vidi na fotografiji.

Međutim, neki smatraju, sovjetskim vlastima je u tom trenutku više odgovaralo da zastavu podigne Staljinov zemljak – Gruzijac i jedan Rus, nego Ukrajinac, Belorus i Dagestanac. I tako je ovim ljudima naređeno da ćute, a slavu su dobili Kantarija i Jegorov.

 * Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!