U avionskoj nesreći poginuli igrači fudbalskog kluba ‘Mančester junajted’ – 1958. godine

Minhen
Wikipedia/Cantthinkofagoodname

Na današnji dan dogodila se avionska nesreća u kojoj su poginula 23 putnika, među kojima 8 igrača engleskog fudbalskog kluba „Mančester junajted". Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda, gde je engleski tim igrao utakmicu Kupa šampiona sa „Crvenom zvezdom".

 

Pre tačno 58 godina, 6. februara 1958. godine odigran je sada već čuveni revanš meč četvrtfinala Kupa šampiona između Crvene zvezde i Mančester junajteda.

Nažalost, taj duel nije ostao upamćen po odličnoj igri, golovima, majstorijama na obe strane, već po tragediji koja se dogodila samo dan kasnije.

Pri povratku sa četvrtfinalne utakmice na kojoj je bilo nerešeno (3:3) avion koji je prvozio novinare, igrače i zvaničnike Mančester junajteda se srušio pri pokušaju uzletanja sa minhenskog aerodroma.

U „minhenskoj tragediji”, kako su ovu nesreću nazvali novinari, stradale su 23 osobe uključujući i osam fudbalera Jnajteda – Džef Bent, Rodžer Bern, Edi Kolman, Dankan Edvards, Mark Džons, Dejvid Peg, Tomi Tejlor i Bili Velan) dok je veliki broj putnika bio teže i lakše povređen.

Džimi Marfi, trener rezervnog tima je zamenio Bezbija na mestu trenera prvog tima, dok se on oporavljao od posledica avionske nesreće.

Junajted je predvođen Marfijem stigao do finala FA Kupa u kojem su poraženi od Bolton Vonderersa.

UEFA je zbog tragedije koja je zadesila klub odlučila da im uputi poziv da se i u sezoni 1958/59. takmiče u Kupu šampiona.

Međutim, čelnici engleske lige nisu im to dozvolili, uz obrazloženje da bi učešće u tom takmičenju trabalo da uzmu samo ekipe koje su to i izborile na terenu.

Ostali događaji na današnji dan:

1515. Umro venecijanski izdavač i štampar Aldo Manucio, poznat po tome što je prvi upotrebio kurzivna slova i uveo mali format. Njegova izdanja danas su bibliofilske retkosti.

1701. Počeo rat za špansko nasleđe posle kog je Španija izgubila Gibraltar, posede u Holandiji, Milano, Napulj i Sardiniju. Rat vođen na evropskom tlu i u kolonijama, a završen Utrehtskim mirovnim ugovorom 1715.

1793. Umro italijanski pisac Karlo Goldoni, reformator italijanskog pozorišta. Napisao preko 100 pozorišnih komada i smatra se osnivačem italijanske realističke komedije.

1830. U Srbiji objavljen hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije u okviru Otomanskog carstva. Krajem septembra sultan izdao berat kojim je knezu Milošu Obrenoviću priznato nasledno kneževsko dostojanstvo, pod turskim suverenitetom i ruskom zaštitom.

1864. U Beču umro Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika i pravopisa. Izdao više zbirki narodnih pesama i pripovedaka, prvu srpsku gramatiku i rečnik. Njegovi posmrtni ostaci 1897. preneti iz Beča i sahranjeni uz Dositeja Obradovića ispred Saborne crkve u Beogradu.

1876. U Srbiji osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina posle prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Inicijator bio vojni lekar Vladan Đorđević, a za prvog predsednika izabran mitropolit Mihajlo.

1905. Rođen poljski političar Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970, kada je podneo ostavku pod pritiskom radničkih nemira. 1949. bio sklonjen iz partijskog rukovodstva i potom uhapšen kao nacionalista. Iz zatvora pušten krajem 1954. Važio za simbol otpora sovjetskoj vlasti.

1931. Rođena Marija Estela Isabelita Martines, kasnije poznata kao Isabela Peron, predsednik Argentine od 1974, kada je na tom položaju nasledila preminulog supruga Huana Dominga Perona. Sa vlasti zbačena vojnim udarom 1976, posle čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru do 1981.

1932. Rođen francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca “novog talasa” francuskog filma. Svetsku slavu stekao prvim filmom “400 udaraca”, snimljenim 1959, a za film “Američka noć” dobio nagradu “Oskar”.

1952. Umro britanski kralj Džordž VI, tokom čije vladavine Indija stekla nezavisnost, a britanski kraljevi izgubili titulu “car Indije”. Nasledila ga kćerka, kraljica Elizabeta II.

1958. U avionskoj nesreći poginula 23 putnika, među kojima 8 igrača engleskog fudbalskog kluba “Mančester junajted”. Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda, gde je engleski tim igrao utakmicu evropskog Kupa šampiona s “Crvenom zvezdom”.

1993. Umro američki teniser Artur Eš, prvi crnac koji je pobedio u Vimbldonu, 1975.

1993. Predstavnici tri zaraćene strane u Bosni odbili, na pregovorima u Njujorku, mirovni plan kopredsednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Kopredsednici Vens i Oven zatražili od Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija da obavezujućom rezolucijom podrži taj plan, a predsednik SAD Bil Klinton najavio alternativan plan za rešavanje bosanske krize.

1994. Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari dobio prve direktne predsedničke izbore u Finskoj, pobedivši ministarku odbrane Elizabet Ren.

1999. U zamku Rambuje kod Pariza predsednik Francuske Žak Širak otvorio mirovnu konferenciju o Kosovu. Srpsku delegaciju predvodio potpredsednik Vlade Srbije Ratko Marković, a albansku jedan od lidera OVK Hašim Tači.

2000. Finska dobila prvu ženu na mestu predsednika države Tarju Halonen, dotadašnjeg ministra inostranih poslova.

2000. Rusija objavila završetak vojnih operacija u glavnom gradu Čečenije, Groznom.

2001. Na izborima u Izraelu pobedila desničarska partija Likud, a njen lider Arijel Šaron izabran za premijera.

2001. Posle 50 godina, kineski brod legalno uplovio i ukotvio se na ostrvu Čuemoj, koje se nalazilo pod tajvanskom vlašću.

2002. Katolički sveštenik Atanas Seromba predao se Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za genocid koji su 1994. u Ruandi pripadnici etničke zajednice Hutu izvršili nad Tutsima.