Umro Džejms Džojs, slavni irski pisac – 1941. godine

Džejms Džojs
Wikipedia

Na današnji dan 1941. godine, umro je irski pisac Džejms Džojs, eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman "Uliks" smatra se biblijom evropskog proznog modernizma.

 

Džejms Džojs bio je irski književnik. Rodio se u Ratgardu, blizu Dablina u neobičnoj porodici. Otac je bio poslovni fanatik, koji nije mario ni za kakav intelektualni napor, dok je veoma religiozna majka često obitavala u svetu muzike.

Vaspitavan u strogom katoličkom duhu, mladi Džejms, pod majčinim uticajem, umalo nije izabrao sveštenički poziv. Ali, u jednoj mladalačkoj krizi napravio je drastičan rez: otrgao se i od religije i od porodice, izabravši Odiseja za svog junaka i duhovnog vodiča.

Iako je jedno vreme studirao medicinu u Dablinu, već 1902. godine napustio je Irsku, da joj se više nikad ne vrati, sem na kratko u dva navrata. Svoju Itaku tražio je u Trstu, Parizu, Cirihu, u kome je i umro 1941. godine. Od Irske je uz sebe samo imao Noru Branakl, devojku koja je pošla s njim i uskoro mu postala supruga.

Prva zbirka pesama Kamerna muzika izišla mu je 1907. a zatim je pred sam Prvi svetski rat objavio jedinu knjigu pripovedaka Dablince. Portret umetnika u mladosti pojavio se 1916, drama Izgnanci 1918, 1922. svetska književnost dobila je njegovo remek-delo roman Uliks, na kome je radio još od 1914. To delo smatra se biblijom evropskog proznog modernizma i uprkos vrlo oštroj polemici oko Džojsovog književnog dela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze XX veka.

Ostali događaji na današnji dan:

1691. Umro Džordž Foks, osnivač Društva prijatelja, verske zajednice Kvekera. Obuzet idejom “božijeg nadahnuća” Foks 1648. počeo da drži javne propovedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavetne Biblije.

1806. Rođen srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, “otac” srpske drame. Kao načelnik Ministarstva prosvete Srbije obavio pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao u organizovanju prvog beogradskog teatra, 1841. otvoren njegovom tragedijom “Smrt Stefana Dečanskog”.

1842. Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane u Kiber Pasu.

1854. Japanski šogun Tokugava potpisao prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.

1898. Francuski pisac Emil Zola pod naslovom “Optužujem” objavio u listu “Loror” otvoreno pismo predsedniku Republike u kom je ukazao na mahinacije vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa, koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Drajfus na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

1906. Umro ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira radio-tehnike, izumitelj antene. 1896. ostvario prenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.

1910. Emitovan prvi radio-prenos opere iz njujorške “Metropoliten opere”.

1915. U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu poginulo 30.000 ljudi.

1935. Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano pripajanje Nemačkoj.

1941. Umro irski pisac Džejms Džojs, eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman “Uliks” smatra se biblijom evropskog proznog modernizma.

1963. U vojnom udaru ubijen prvi predsednik Togoa Silvanus Olimpio, vojska na vlast dovela Nikolasa Granickog, koji je od 1961. bio u izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema.

1972. Vojska u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada, vlast preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong.

1977. Umro francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo, dobitnik “Zlatnog lava” za film “Kej Orfevr” i “Zlatne palme” za film “Misterija Pikaso”.

1985. Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo 428 putnika, 370 povređeno.

1991. Na Svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili zlatnu medalju.

1993. Na osnovu odluke nemačkog Ustavnog suda obustavljen sudski postupak protiv bivšeg predsednika Demokratske Republike Nemačke Eriha Honekera. Sud zaključio da proces protiv Honekera, teško obolelog od raka, predstavlja povredu ljudskog dostojanstva. Honeker posle 169 dana provedenih u istražnom zatvoru emigrirao u Čile, gde je umro u maju 1994.

2001. U Beogradu umro jugoslovenski književnik Branko V. Radičević. Pesnik, romansijer, novinar i dečiji pisac, objavio oko 70 knjiga. Napravio 2 monografije o seoskim spomenicima, pokretač muzičke manifestacije Dragačevska truba u Guči i pesničkog Disovog proleća u Čačku.

2001. U zemljotresu u Salvadoru poginula 701 osoba, 3.883 ranjeno, 60.598 stambenih objekata uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.

2002. U Beogradu u 78. godini umro srpski književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik mnogih književnih nagrada.