Umro italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca XIX veka – 1901. godine

Verdi
Wikipedia

Đuzepe Verdi je najveći kompozitor zrelog italijanskog belkanta. Rođen je u selu Le Ronkole kraj Parme u Italiji. Već u svojoj jedanaestoj godini je postao orguljaš u lokalnoj crkvi.

 

Prvi koji je uočio njegov talenat je bio trgovac i ljubitelj muzike Antonio Bareči, koji ga je uzeo u svoju radnju i pomagao u svakom pogledu. Uz njegovu pomoć, kao i pomoć grada Buseta, omogućeno mu je da upiše muziku u Milanu godine 1832.

Međutim, upravnik Konzervatorijuma se ustručavao da Verdija primi, navodno zbog toga što je bio stariji nego što je statut dozvoljavao, ali verovatnije stoga što nije imao poverenja u njegov talenat. Zbog toga je Verdi tokom sledeće tri godine radio kod operskog dirigenta Lavinje, pragmatičnog čoveka, čiji je katihizam bio Mocartov Don Đovani.

Godine 1833. u Busetu umire orguljaš Provesi i Verdi ga nasleđuje. Dve godine nakon toga se ženi Margeritom Bareči, najstarijom ćerkom svoga zaštitnika. No, već 1840. ona umire, kao i njihovo dvoje dece.

Godinu dana pre toga je Verdi debitovao kao operski kompozitor, što mu je donelo uspeh i mogućnost da se preseli u Milano. Ova opera je bila Oberto, grof od San Bonifacija. Nakon ove je napisao još mnoge opere, koje su mu stvorile ime najpre u Italiji, ali i u svetu. 1859. se venčao sa operskom pevačicom Đuzepinom Streponi, ali je i nju nadživeo, iako samo četiri godine.

Osim opera, napisao je i dva dela sakralnog karaktera, i to Rekvijem 1874. na uspomenu na Aleksandra Manconija i Četiri sveta komada 1898, koje se sastoje od Ave Maria, Stabat Mater, Te Deum i Laudi alla Vergine iz Danteovog Raja.

Verdi je umro u Milanu u kojem je dugo godina živeo i radio i sahranjen je u Muzičkom Institutu Verdi u tom gradu.

Ostali događaji na današnji dan:

1235. U Trnovu u Bugarskoj umro Sava Nemanjić, utemeljivač Srpske pravoslavne crkve, države i školstva. 1219. izdejstvovao autokefalnost SPC, a njegova dela “Nomokanon” i “Sinodik pravoslavlja” postali pravni i duhovni stubovi srpske državnosti. Njegovom zaslugom osnovani književni i školski centri u manastirima. Mošti Svetog Save prebačene i sahranjene u maju 1237. u manastiru Mileševa, a za vreme Otomanskog carstva Turci ih izvadili i 1594. spalili na Vračaru u Beogradu.

1822. Na skupštini u Epidauru grčki ustanici proglasili nezavisnost Grčke, koju je Turska priznala 1829.

1859. Rođen nemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm II Viktor Albert. Na presto stupio 1888, a 1918, posle poraza Nemačke u Prvom svetskom ratu, primoran da abdicira. Pobegao u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine. Umro 1941. u Holandiji.

1865. Španija priznala nezavisnost Perua.

1885. Rođen američki kompozitor Džerom Kern, otac modernog mjuzikla. Njegova opereta “Ploveće pozorište” smatra se jednom od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao i filmsku muziku.

1901. Umro italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca XIX veka. Svetsku slavu stekao operama “Aida”, “Otelo”, “Travijata”, “Rigoleto”, “Nabuko”, koje su i danas ključna dela repertoara operskih kuća širom sveta. Njegovoj sahrani u Milanu prisustvovalo 200.000 ljudi.

1924. Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala u Rimu pakt o prijateljstvu i saradnji sa Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji.

1926. Engleski pronalazač Džon Logi Berd u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.

1943. Avijacija SAD izvršila, u Drugom svetskom ratu, prvi napad na Nemačku celodnevnim bombardovanjem ratne luke Vilhelmšafen.

1945. Sovjetske jedinice oslobodile Aušvic, nacistički koncentracioni logor u Drugom svetskom ratu u kom je ubijeno milion i po ljudi, među kojima više od milion Jevreja. Taj datum obeležava se u Evropi kao Dan holokausta.

1964. Francuska uspostavila diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom.

1967. Tokom proba za let na Mesec u bazi Kejp Kenaveral, 3 američka astronauta poginula u kapsuli svemirskog broda “Apolo 1” u kom je izbio požar.

1967. Predstavnici 60 zemalja potpisali sporazum o zabrani upotrebe oružja za masovno uništavanje u svemiru.

1973. Potpisivanjem mirovnog ugovora u Parizu završen Vijetnamski rat i okončano vojno angažovanje SAD u toj zemlji. Glavni pregovarači, američki državni sekretar Henri Kisindžer i severnovijetnamski ministar Le Duk To dobili iste godine Nobelovu nagradu za mir.

1981. Najmanje 500 ljudi poginulo na indonežanskom feribotu “Tampomas II” koji je posle požara potonuo u Javanskom moru.

1991. Američka avijacija u Zalivskom ratu počela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada Basre.

1991. Poslanici Sobranja izabrali Kiru Gligorova za predsednika Makedonije.

1993. U Nju Delhiju policija upotrebila suzavac da rastera pobunjene Hinduse koji su napali džamiju i muslimane koji su napali hinduski hram i tom prilikom spalili desetine radnji.

1996. U Nigeru vojnim udarom oboren prvi demokratski izabran predsednik Mahamane Osman.

1997. Uoči Svetosavske litije, u kojoj je te godine učestvovalo više od 100.000 ljudi, povukao se policijski kordon u Kolarčevoj ulici u centru Beograda. Policija i demonstranti stajali neprekidno 7 dana jedni spram drugih tokom protesta zbog falsifikovanja lokalnih izbora u Srbiji u novembru 1996. Studenti bučno proslavili završetak akcije “kordonom na kordon” i krenuli u protestnu šetnju ulicama Beograda.

1998. Evropska unija i NATO izrazili zabrinutost zbog zaoštravanja situacije na Kosovu, gde su učestali sukobi naoružanih Albanaca i srpskih snaga bezbednosti.

1999. Beogradska kancelarija Komesarijata UN za izbeglice saopštila da u 98 sela u centralnom i zapadnom Kosovu više nema srpskog stanovništva.

2002. U seriji eksplozija u vojnom skladištu u Lagosu i požaru izazvanom eksplozijama poginulo više od 1.000 ljudi.