Umro Martin Luter, nemački verski reformator i osnivač protestantizma – 1546. godine

Martin Luter
Wikipedia

Luter 1517. prikovao na vrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve i pozvao na javnu raspravu, zbog čega je ekskomuniciran iz katoličke crkve. Bio je to početak raskola kojim je stvoren protestantizam.

 

Martin Luter je bio sin rudara i prema očevoj volji počeo je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u red avgustinaca.

Izložio je 1517. zahtev za reformu crkve u 95 teza, koje je prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu sve one koji se s tim ne slažu.

Papa Lav Deseti ga je isključio iz rimokatoličke crkve, ali se njegovo učenje proširilo Nemačkom i zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni pokret protiv papske vlasti.

Osuđivao je deformacije, licemerje i korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava Desetog da prodajom indulgencija, kojima su „iskupljivani” čak i budući gresi, sakupi novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu.

Njegovo učenje se kasnije proširilo i na druge zemlje, a Luterovi spisi i prevod Biblije su odlučujuće uticali na stvaranje jedinstvenog nemačkog književnog jezika.

Ostali događaji na današnji dan:

1405. Tokom pohoda na Kinu umro tatarski emir Timur Lenk Tamerlan, osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dela Male Azije.

1455. Umro italijanski slikar fra Anđeliko, dominikanski kaluđer, jedan od najznačajnijih predstavnika rane renesanse. Njegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i u Vatikanu.

1478. Džordž, vojvoda od Klarensa, brat engleskog kralja Edvarda IV, osuđen zbog izdaje, ubijen u Taueru u Londonu tako što je udavljen u buretu vina.

1546. Umro nemački verski reformator Martin Luter, augustinski monah, osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji vođa evropske crkvene reformacije. Luter 1517. prikovao na vrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve i pozvao na javnu raspravu, zbog čega je ekskomuniciran iz katoličke crkve.

1564. Umro italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik Mikelanđelo Buonaroti, uz Leonarda i Rafaela najveći umetnik visoke renesanse. Tvorac čuvenih fresaka u Sikstinskoj kapeli i monumentalnih skulptura “Pjeta”, “David”, “Mojsije”, sahranjen uz najveće počasti u crkvi Santa Kroće u Firenci.

1861. Prvi parlament ujedinjene Italije proglasio sardinijskog kralja Vitorija Emanuela II za kralja Italije.

1865. Flota Unije u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

1900. Počela bitka kod Pardeberga u kojoj su Buri pretrpeli prvi velik poraz u ratu s Britancima. Krajem februara 4.000 burskih vojnika predalo se britanskim trupama koje su krajem maja ušle u Johanesburg, a u junu u Pretoriju.

1915. Umro srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Kao ministar prosvete sproveo reforme u školstvu i pokrenuo osnivanje Narodne biblioteke, muzeja i Državne štamparije. Napisao “Srpsku bibliografiju” s popisom svih srpskih knjiga objavljenih od 1741. do 1861. i od 1868. do 1876. i više zapaženih radova iz srednjevekovne istorije.

1932. Rođen češki filmski režiser Miloš Forman, naznačajniji predstavnik “novog talasa” u češkoj kinematografiji. Najznačajniji filmovi “Let iznad kukavičjeg gnezda”, “Amadeus”, “Kosa”, “Svlačenje”, “Narod protiv Larija Flinta”.

1952. Grčka i Turska postale članice NATO.

1956. Umro francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji je 1902. osnovao “Konzervatorijum Mimi Pinson”, namenjen muzičkom obrazovanju radnika. Proslavio se operom “Lujza”, poznate i njegove solo-pesme na stihove Bodlera i Verlena.

1960. Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile postigli dogovor o osnivanju Latinoameričkog udruženja slobodne trgovine.

1965. Proglašena nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.

1967. Umro američki atomski fizičar Robert Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, vodeći stručnjak u izradi prve nuklearne bombe u laboratoriji u Los Alamosu. Od 1953, u vreme “makartizma” bio pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu rad u atomskim programima. Rehabilitovan 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD mu dodelila Fermijevu nagradu.

1991. U napadu IRA na železničkoj stanici Viktorija u Londonu u eksploziji podmetnute bombe poginula jedna, a povređeno najmanje 40 osoba.

1996. U eksploziji dva automobila-bombe blizu glavnog grada Alžira, koje su podmetnuli islamski teroristi, poginulo 12 i povređeno 35 osoba.

1997. Centar Ujedinjenih nacija za mine objavio da se na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi oko milion nagaznih mina, a prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta od mina je u periodu od 1992, do 1997. stradalo oko 3.200 osoba , od kojih 686 dece.

2000. Na parlamentarnim izborima u Iranu ubedljivo pobedili reformisti bliski predsedniku Mohamedu Katamiju.

2002. Evropska unija odobrila upućivanje policijskih snaga zemalja-članica Unije u Bosnu i Hercegovinu, koje će 2005. zameniti međunarodnu policiju Ujedinjenih nacija, koja je delovala u BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.

2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počeo dokazni postupak protiv Slobodana Miloševića po optužnici za zločine počinjene na Kosovu. Tokom tog postupka, koji je završen 13. septembra, tužilaštvo izvelo 145 svedoka.

2003. U Sloveniji uhapšen funkcioner Demokratske partije Kosova Fatmir Ljimaj, oficir bivše OVK. Ljimaj 4. marta izručen Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti nad Albancima i Srbima u logoru “Lapušnik” na Kosovu, u leto 1998.