VEK ISPISAN ZLATNIM SLOVIMA NAŠE ISTORIJE: Evo kako je VOJVODINA zapravo postala deo Srbije

Ovih dana obeležava se 100 godina od kada je Vojvodina postala deo Srbije. Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji je bila skupština održana u Novom Sadu 25. novembra 1918. godine, koja je proglasila prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji.

Wikipedia

Bio je to grandiozan uspeh višestoletne državotvorne misli prečanskih Srba i drugih nacionalnih zajednica u severnoj srpskoj pokrajini koji se održao i posle stotinu godina, a danas predstavlja trajnu i neopozivu kategoriju savremene političke zbilje.

– Prisajedinjenje je višeslojan istorijski događaj koji se nije desio slučajno. Srbi koji su živeli na prostorima današnje Vojvodine nisu slučajno zatražili Vojvodovinu, zasebnu političku teritoriju koja će imati određeni stepen autonomije u odnosu na tadašnje tuđinske vlasti kraljevine Ugarske i Habzburške monarhije – rekao je istoričar Ognjen Karanović na nedavno održanoj tribini “Prisajedinjenje iz 1918. godine – budućnost Vojvodine“ u klubu “Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada.

Preko crkvenih narodnih sabora, od kojih je  najznačajnija bila Majska skupština u Sremskim Karlovcima  1848. godine, Srbi su uporno tražili svoju političku autonomiju kojom će im biti zagarantovana nacionalna prava. Srpsko Vojvodstvo je proglašeno, ali nikada u praksi nije zaživelo.

– Srbi koji su došli preko Save i Dunava na današnje prostore Vojvodine, kao i oni koji su se tu zatekli, vekovima su negovali snažnu državotvornu misao i svest o etničkoj, duhovnoj i kulturološkoj samobitnosti. To je bila odlika izgrađenih evropskih naroda da imaju svest o sopstvenom postojanju i samobitnosti – objasnio je Karanović.

Godine 1918, kada se raspala Austrougarska, Srbi, ali i Bunjevci, Slovaci i ostali Sloveni, na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu, koja je radila u demokratskom duhu, doneli su odluku da se prisajedine Kraljevini Srbiji.

– U komunističkom periodu, Bunjevcima je 1945. godine nametnuto da se izjašnjavaju kao Hrvati, a Ustavom iz 1974. godine Vojvodina je dobila status federalne jedinice. Cilj je bio odvojiti tu pokrajinu od Srbije – smatra Karanović.

Status autonomne pokrajine u Srbiji, Vojvodina je zadržala do danas, iako se stepen autonomije menjao tokom vremena. Najveći stepen autonomije Vojvodina je imala između 1974. i 1990. godine, kada je, iako formalno u sastavu Srbije, imala status federalnog subjekta Jugoslavije sa elementima državnosti.