VIŠE OD UMETNOSTI: Namćorasti zavodnik koji je statusu filmske zvezde dao novu dimenziju

Marlon Brando
pixabay.com

Američki filmski institut Marlona Branda proglasio je četvrtom najvećom muškom filmskom zvezdom svih vremena. Redak je glumac koji je mogao da igra sve žanrove i odgovori na sve glumačke izazove - a da ga volite i kada je igra najnegativnijeg lika, i upravo to je karakteristika koja glumce čini velikim, a Brando je nesumnjivo bio među najvećima i ostaće upamćen za sva vremena.

 

Marlon Brando, Izvor: Pixabay.com

Marlon Brando rođen je 3. aprila 1924. u Omahi – savezna država nebraska, a preminuo u Los Anđelesu 1. jula 2004. u 80. godini. Legendarni američki glumac sa izuzetno bogatom i uspešnom karijerom dvostruki je dobitnik Oskara a svrstava se, sa pravom, među najuticajnije glumce 20. veka.

Iako iza sebe ima pozamašan spisak uloga, ostao je najpoznatiji po legendarnim filmovima “Tramvaj zvani želja” i “Na dokovima Njujorka” koje je snimio pedesetih godina prošlog veka. Kasnije je briljirao u “Kumu” kao Don Vito Korleone, a potom i u “Apokalipsi danas”.

Američki filmski institut Marlona Branda proglasio je četvrtom najvećom muškom filmskom zvezdom svih vremena. Redak je glumac koji je mogao da igra sve žanrove i odgovori na sve glumačke izazove – a da ga volite i kada je igra najnegativnijeg lika, i upravo to je karakteristika koja glumce čini velikim, a Brando je nesumnjivo bio među najvećima i ostaće upamćen za sva vremena.

VIŠE OD UMETNOSTI: Simbol bunta i seksipila – večita enigma prerano pale zvezde

Imao je samo 11 godina kada su mu se roditelji razveli, međutim, njihova budućnost bila je turbulentna pa su se kasnije i mirili, te ponovo živeli zajedno. Marlon je bio bliži sa bakom nego sa majkom, i bio je izuzetno vezan za nju. Ona je i primetila njegov talenat za glumu – Brando je od malih nogu bio vešt imitator, pa je rano razvio veštinu oponašanja ljudi koji su ga okruživali. Njegova starija sestra, Džoselin Brando prva je pošla u glumačku karijeru, otišavši u Njujork kako bi studirala na Američkoj akademiji dramskih umetnosti. Pojavljivala se na Brodveju, u filmovima i na televiziji. Verovatno mu je i njen slučaj ukazao na ljubav prema glumi i pozorištu.

Rađanje mladog buntovnika i stvaranje kulta “lošeg momka”

Brando je imao burno detinjstvo. Ponavljao je jedan razred u srednjoj školi, a kasnije je i izbačen, zbog čega je sa 16 godina poskat u vojnu školu, gde se istakao u pozorištu što je imalo pozitivan odjek na profesore i kolege. Međutim, buntovnik po rođenju, povremeno je pravio ekcese pa se jednom posvađao sa profesorom zbog čega mu je bilo zabranjeno kretanje van škole. Naravno – pokušao je da prekrši i to pravilo, pa je uhvaćen i izbačen iz škole poslednje godine školovanja. Nikada je nije završio. Otišao je kod dve sestre u Njujork i tamo se zadržao neko vreme. Studirao je u nekoliko glumačkih škola, međutim, neprestano je bio u problemu zbog svoje loše naravi i buntovničkog ponašanja. Izgleda da je imao više sreće nego pameti pa je već 1944. godine zaigrao u jednoj manjoj predstavi na Brodveju i bio zapažen. Status zvezde zaslužio je ulogom Stenlija Kovalskog u drami Tenesija Vilijamsa “Tramvaj zvani želja” iz 1947. godine koju je režirao Elia Kazan. Za tu ulogu bioje nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg glumca, a nominacije su se nastavile i sledeće tri godine.

VIŠE OD UMETNOSTI: Tužni pajac koji je sopstvenu nesreću pretočio u smisao života

Kasnije je pozvan u studio Warner Bros. na audiciju za film “Buntovnik bez razloga” za koji je kasnije angažovan Džejms Din. Probno snimanje može se pronaći na DVD izdanju “Tramvaja zvani želja” iz 2006. godine.

Brandov prvi nastup na filmu bio je u ulozi veterana paraplegičara u filmu “Ljudi” 1950. Kako bi se pripremio za ulogu, Brando je proveo mesec dana u krevetu u veteranskoj bolnici. Imao do tada neviđen odnos prema glumi i ulogama, iz čega je proizilazi svojevrstan način glume.

VIŠE OD UMETNOSTI: Depresivac koji je najdublje praznine svoje duše prenosio na platno

Brando je postao heroj mlađe generacije nakon uloge Džonija Strablera, buntovnog motocikliste u filmu “Divljak”. Stvorio je imidž buntovnika za predstojeću “rokenrol” eru. Mnogi muzičari, poput Elvisa Prislija, imitirali su Brandov imidž i ponašanje. Brandova eksplozivna pojava isijavala je sirovu seksualnost što je u bioskope privlačilo žensku publiku svih godina.

VIŠE OD UMETNOSTI: Džepna Venera koja je jedina u istoriji uspela da zaustavi saobraćaj u Parizu

Marlon Brando bio je heroj i u očima Džejmsa Dina, koji je rekao da mu je on idol te da ga kopira kao glumca i kao osobu. Brando je u svojoj autobiografiji “Songs My Mother Taught Me” tvrdio, da kada ga je Kazan upoznao sa Dinom na setu filma “Istočno od Raja” mlađem kolegi su zasijale oči:

Din je bio nervozan kad me upoznao i jasno mi dao do znanja da ne samo da imitira moju glumu nego i veruje kako je to moj stil života. Rekao je da uči da svira bubnjeve i da vozi motocikl, a bilo je jasno da pokušava da unapredi svoj rad. Kad sada gledam, shvatam da nije neobično za ljude da pozajmljuju nečije obrasce sve dok ne pronađu svoje, što je on u to vreme i radio – pisao je Brando o svom mladom buntovnom kolegi.

VIŠE OD UMETNOSTI: Vanvremenski psiholog i realista koji je u svojim delima humor pretakao u tugu

Buntovnička kultura, koja je uključivala motocikle, kožne jakne, džins i generalno buntovničko ponašanje, inspirisana Brandom, inspirisala je generacije i generacije mladih buntovnika. Prodaja motocikala i opreme za njih, kožnih jakni, džinsa, čizama i majica naglo je porasla širom zemlje.

VIŠE OD UMETNOSTI: Šekspir modernog filma čije su ideje “ukrali” najveći reditelji današnjice

Pod Kazanovom redateljskom palicom i ansamblom glumaca oko sebe, Brando je konačno dobio Oskara za ulogu Terija Maloja u filmu “Na dokovima Njujorka”.

 

Brando kao Marko Antonije u traileru filma Julije Cezar (1953.), Izvor: Print screen/Youtube

Šezdesetih godina okušao se i kao režiser u filmu “Jednooki Džek”. I taman je upao u “kolotečinu” nakon nekoliko izvanrednih uloga, kada je 1972, zaigrao u “Kumu”. Iako je malo falilo da ne dobije tu ulogu zbog svoje preke naravi i temperamenta, Brando je osvojio Oskara za svoju izvedbu, ali je odbio da primi tu nagradu.

Glumac je nakon toga pružio jednu od svojih najboljih izvedbi u filmu Bernarda Bertolučija, “Poslednji tango u Parizu”. I za tu ulogu dobio je nominaciju za Oskara, uprkos brojnim kontroverzama koje su ga pratile.

VIŠE OD UMETNOSTI: Muzički div koji je melodijama promenio svet, a sam ih nikada nije čuo

Dobio je honorar od milion dolara za ulogu pukovnika Kurca u “Apokalipsi danas”. Većinu dijaloga je improvizovao tokom snimanja, jer se za ulogu nije pripremio kako treba a pritom se i mnogo ugojio, pa su bili prinuđeni da snimaju “u senci”. I za film “Supermen” pravio je brojne probleme, raspravljao se oko uslova i honorara pa je čak u jednom momentu zabranio da se prikazuju scene sa njegovim likom… Brandova ćudljivost postajala je sve nepodnošljivija i to su svi znali.

VIŠE OD UMETNOSTI: Doktor skulpture koji je “diplomirao” na leševima

U penziju je otišao 1980. godine ali je povremeno glumio u još nekoliko filmova. Tako mu je poslednja uloga bila u filmu “Ko je kome smestio” iz 2001. godine, u kome je igrao sa svojim velikim prijateljem Robertom De Nirom.

Buran ljubavni život

Brando je, osim po glumi, postao poznat i po svojim angažovanjima u borbi za građanska prava, prava Indijanaca i za druge političke ciljeve. Z areputaciju lošeg momka zaslužni su njegovi javni izlivi besa. Čak je jednom napao fizički paparaca i razbio mu vilicu.

Ženio se tri puta, ali je imao brojne ljubavne romanse. Tvrdio je da je imao vezu i sa Merilin Monro. Navodno je imao i homoseksualna iskustva, a njegov dugogodišnji ljubavnik bio je Veli Koks.

VIŠE OD UMETNOSTI: Genijalni arhitekta zbog koga delom Barselone ni danas ne idu tramvaji

Iz brojnih brakova, ljubavi i afera za sobom je ostavio čak 14 potomaka, od kojih su neka deca usvojena, nisu svi biološki povezani sa Brandom.

                                                                               ***

Brando je umro u dubokoj starosti – imao je 80 godina, a bolovao je od dijabetesa i neposredno pred smrt mu je dijagnostikovan i kancer. Kremiran je, a njegov pepeo rasut je na dva mesta: deo na Tahitiju, a deo u Dolini smrti.