DNEVNO.RS Ovako je zaista izledala Černobiljska katastrofa (UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ)

Pre 26. aprila 1986. malo ko je znao za Pripjat, mali grad u Ukrajini. Posle ovog dana, ovo mesto će zauvek biti obeleženo crnim slovima u istoriji ljudskih eksperimenata sa nuklearnom energijom. Ovde se dogodila najveća ekološka katastrofa Evrope – Černobiljski incident.

Pre tačno 28 godina, iako to većina tadašnjeg sveta nije znao, u Ukrajini, u nuklearnoj elektrani „Lenjin” u blizini grada Pripjat, dogodila se najveća ekološka katastrofa u istoriji nuklearne energije.

 

Eksplozija je počela tokom testiranja u ranim jutarnjim satima na četvrtom reaktoru, što je prouzrokovalo dalje eksplozije koje su praćene oslobađanjem velike količine radijacije.

Zvanično, najviše su bile kontaminirane Ukrajina, Bjelorusija i Rusija. Nezvanično, radioaktivni oblak je zapravo prešao preko najvećeg dela Evrope pre nego što se u javnosti i saznalo za incident.

Posledice radioaktivnog oblaka iz Černobilja (podaci sa Balkana su nedostupni)

Postoje dve zvanične verzije o uzrocima katastrofe. Po prvoj, objavljenoj tokom avgusta 1986. godine, uzrok nesreće je isključivo greška operatera. Po drugoj, objavljenoj 1991. godine, uzrok su greške u dizajnu samog reaktora, tačnije u vertikalnim šipkama koje kontrolišu rad reaktora.

Među faktorima koji su doprineli nesreći je svakako i neadekvatno obučeno osoblje. Pored mnogobrojnih grešaka u proceduti prilikom izbijanja požara, najviše se ističe i činjenica da su se operateri u trenutku kada su požari bukteli u više reaktora potpuno oslonili na dugme za automatsko gašenja u slučaju nesreće. Kako su parametri u reaktoru bili nedopustivo visoki, ovaj sistem nije bio u mogućnosti da zaustavi rad.

U samoj eksploziji poginulo je dvoje ljudi. Međutim, Međunarodna agencija za nuklearnu energiju saopštila je naknadno da je 28 spasilaca umrlo od radijacije u prva tri meseca posle eksplozije.

Grupa radnika raščišćava teren

Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, više od 25.000 ljudi koji su učestvovali u raščišćavanju iz Ukrajine, Bjelorusije i Rusije umrlo je posle katastrofe.

Zbog napetih i zategnutih odnosa između istočnog i zapadnog bloka za vreme Hladnog rata, Černobiljska katastrofa nekoliko dana se krila. Sovjetska televizija je vest o nesreći emitovala tek dva dana kasnije, a o radijaciji je počelo da se govori tek kada su se pojavile prvi smrtni slučajevi i stravične posledice po lokalno stanovništvo.

Deformisani ostaci praseta iz Černobilja

Čak i danas, 28 godina kasnije, internet portal koji se bave putovanjima savetuju one koji se usude da odu u ovu oblast da se striktno pridržavaju uputstava zdravstvenih organizacija, kao i da nikako ne skreću sa obeleženih puteva jer je radijacija na delovima obraslim vegetacijom značajno veća.