EKSKLUZIVNO: U Ravanici sahranjen najveći srpski junak svih vremena?

Drevni manastir u srcu Srbije možda čuva tajnu groba jednog od najvećih srpskih epskih junaka

 

O Milošu Obiliću, čoveku koji je za vreme Kosovskog boja ubio sultana Murata i tako postao, pored Kraljevića Marka, najslavniji srpski epski junak, istorijski se ne zna mnogo toga.

Naime, o ovom junaku ne postoji nijedan pisani trag niti dokument iz vremena pre Kosovskog boja. Sve što sada znamo, plod je kasnijih dopisivanja i narodnih priča i predanja.

Zbog toga jedan grob u manastiru Ravanica kod Ćuprije može da predstavlja važnu kariku koja nam nedostaje u njegovoj priči.

Zagonetni grob u Ravanici”, tako je naš ugledni istoričar Miodrag Purković naslovio svoj rad napisan u Londonu, uoči Vidovdana 1971, o tajanstvenom grobu koji je otkriven u jesen 1956. u severozapadnom delu ravaničke crkve – priča za Dnevno.rs Aleksandar Tešić, pisac i jedan od prvih koji su progovorili o ovoj strani srpske istorije o kojoj se malo zna.

Grob je bio ispod nivoa hrama, pružao se u pravcu istok-zapad i sa kovčegom kneza Lazara pravio je prav ugao. Grobnica je bila ozidana od kamena peščara i iznutra omalterisana. Pod grobnice je bio pokriven kamenim pločama preko  kojih je bio stavljen sloj maltera. Bilo je očigledno da je grobnica namenjena nekom značajnom licu, zaključio je Purković.

 

Da li nam je grob Miloša Obilića sve vreme bio “pred nosom”? Foto: Dnevno.rs/Aleksandar Tešić

U vreme kada je Ravanica zapustela, ova grobnica je bila razvaljena i opljačkana, ali 1956. još je bilo nečega u njoj. Nađene su kosti, ostaci zlatom tkane materije, dugmad, dva novčića, drška i vrh mača ili noža. Okolnost da su pronađeni delovi oružja isključila je mogućnost da je tu bio sahranjen neki arhijerej ili drugo svešteno lice.

Čiji je misteriozni grob?

– Spremajući nastavak “Kosingasa”, čitao sam Purkovićevu sjajnu knjigu “Knez i

Misteriozni grob se pominje i u srpskim narodnim pesmama

U jednoj bugarštici, staroj narodnoj pesmi, kaže se kako je Murat na izdisaju poručio da se Miloš Obilić sahrani na njegovu desnu ruku, a „pod noge mi stavite slavnoga Lazara kneza“. Na to Miloš moli Murata da se carevi sahrane jedan pored drugog, a Miloš da bude sahranjen pod nogama kneza Lazara: „Kako sam ga l’je po za života sveđ dvorio, Neka njega ja dvorim i u majci crnoj zemlji.“ I Murat je, prema pesmi,rekao Bajazitu da tako postupi.

despot Stefan Lazarević“ i na jednom mestu gde on govori o mogućnosti da je u Ravanici možda sahranjen Vuk, mlađi sin kneza Lazara, on u fusnoti to opovrgava i navodi da je tu bio sahranjen neki ‘verni sluga’ Lazarev, možda Miloš Obilić. Pri tom, poziva se na svoj rad ‘Zagonetni grob u Ravanici’ iz 1971.  Morao sam da potražim to delo i našao sam ga u arhivi SANU, i fotografisao ga jer ne dozvoljavaju da se iznosi – objašnjava Aleksandar Tešić.

Miodrag Purković dalje obrazlaže svoju tezu tvrdnjom da bi Vuk Lazarević bio sahranjen pored oca, a ne ispod njegovih nogu.

– S obzirom na položaj groba prema položaju kneza Lazara, za Purkovića je jasno da je pored nogu svoga gospodara sahranjen neki Lazarev „verni sluga“. Lazar je nesumnjivo imao više vernih sluga i mnogi su bili zaslužili takvu čast, ali jedan se posebno isticao svojom vernošću i požrtvovanošću. Takođe, malo je verovatno da je to bio neki njegov velikaš jer su oni sami bili ktitori ili su darivali crkve kako bi za sebe obezbedili gde će počivati – ističe Tešić.

Priča tek treba da dobije svoj epilog

Miodrag Purković u svom radu piše o “Milošu kome je narodno predanje dalo prezime Obilić” i dalje navodi: “Izlazim sa, na prvi pogled smelom, ali logičkom pretpostavkom: da je u ravaničkom zagonetnom grobu, kraj nogu kneza Lazara bio sahranjen Miloš Obilić” – citira Tešić delo našeg uglednog istoričara i dodaje da se to možda dogodilo već u Prištini.

Telo kneza Lazara posle Kosovskog boja Vuk Branković je odneo u Prištinu, odakle je dve-tri godine kasnije, po zahtevu kneginje Milice prenet u njegovu zadužbinu Ravanicu gde se i danas nalazi.

– Čim sam pročitao rad Miodraga Purkovića, ništa mi nije bilo preostalo nego da se i ja uputim u Ravanicu u potrazi za nekim, bilo kakvim, odgovorom. Bezuspešno sam pokušavao telefonom da najavim svoj dolazak i razgovor, niko se nije javljao, pa sam morao nenajavljeno da odem. Nisam uspeo da dođem do igumanije, nije imala vremena da me primi. Međutim, na moju radost, naknadno sam uspeo preko jednog prijatelja da zakažem razgovor sa njom, tako da za koji dan opet idem u Ravanicu. Ova priča će dobiti svoj nastavak, sa novim fotografijama, a kakav će biti njen kraj, bojim se ne zavisi od nas – objašnjava Aleksandar Tešić.

 

Zagonetni ravanički grob možda se nalazi negde unutar manastira, Foto: Dnevno.rs/Aleksandar Tešić 

Čiji se ostaci nalaze u zagonetnom grobu pod nogama groba u kome je počivao knez Lazar? Hoće li i ova priča ostati bez završetka kao i mnoge druge iz najsvetlijeg doba naše istorije? Da li je moguće da nam je grob najvećeg kosovskog junaka sve ovo vreme “pred nosom”, a da mi to ne znamo?

Svoj rad o misterioznom grobu istoričar Miodrag Purković završava rečima: “Oni koji se bave srednjovekovnom srpskom arheologijom treba još jednom da ispitaju ovu grobnicu. Treba da utvrde da li je grobnica zidana istovremeno kad i crkva i unapred već namenjena za kneza Lazara. Iznad svega, valja obratiti pažnju da se slučajno na nekoj ploči kojom je grobnica obložena ne nalazi natpis, koji je, zbog predostrožnosti u mutnim danima, bio okrenut unutra. Tim arheolozima istinski želim uspeha da nađu odgovor čiji je zagonetni ravanički grob.“

Ko je istoričar Miodrag Purković?

Miodrag Purković spada u generaciju istoričara koji su živeli i radili između dva Velika rata. Učio je kod naših poznatih istoričara Stanoja Stanojevića, Jovana Radonića, Dragutina Anastasijevića i Vladimira Ćorovića. Posle studija otišao je u Pariz i radio u narodnoj biblioteci, u biblioteci na Sorboni, Slovenskom institutu. Predavao je istoriju u Skoplju gde ga je zatekao Drugi svetski rat i 1941. dopao je nemačkog zarobljeništva. Posle rata svoj rad nastavlja u Engleskoj gde je ostao do smrti.

Svima onima koji o ovoj intrigantnoj temi žele da saznaju više, Aleksandar Tešić preporučuje ove knjige:

“Zagonetni grob u Ravanci” Autor: Miodrag Al Purković Izdavač: Vindzor, Ont. : Avala, 1971. Series: Glas kanadskih srba. Analytical entry, br. 2009, 29 juli 1971.

Dragutin Kostić, Pesma o vernom sluzi, Glas Srpske kraljevkse akademije nauka 168 (1935) 137-202

V. Bogišić, Narodne pjesme iz starijih, najviše primorskih zapisa, knj. 1 (Glasnik Srpskog učenog društva, drugo odeljenje knj. 10) 1878, 9-10

* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!