HRIŠĆANSKI SVETAC KOGA POŠTUJU I MUSLIMANI: Danas slavimo Svetog Jovana

U srpskom narodu već vekovima postoji običaj da, kada od nekoga nešto pokušavate da izmolite, uslugu 'pojačate' rečenicom: 'Kumim te Bogom i Svetim Jovanom'. Sve ovo dešava se u čast jednog od najvoljenijih svetaca - Jovana Krstitelja.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vernici danas slave Svetog Jovana Krstitelja, Isusovog rođaka, poznatog i pod imenom Jovan Preteča.

Ovaj svetac ima svoje dane nekoliko puta u toku godine, ali se ipak, kao imendan, najviše slavi upravo danas. Ovaj datum crkva je odredila u odnosu na Bogojavljanje jer je 19. januara Jovan krstio Isusa u reci Jordan – upravo zbog toga on je „krstitelj”. Ono „preteča” ostalo je iz davnijih vremena jer se verovalo da je Jovan najavio Isusov dolazak.

Sveti Jovan – svetac koga poštuju i muslimani

Jovan Krstitelj, bio je jevrejski asketski propovednik iz 1. veka koji je vršio obredna kupanja na reci Jordan.

Jovan Krstitelj je pozivao ljude na pokajanje i okretanje Bogu. Bio je važna religijska ličnost 1. veka, čiji je pokret verovatno bio masovniji od Isusovog. Najpoznatiji je po tome što je krstio Isusa, koji je prihvatio njegovu poruku. Neki suštinski elementi Jovanovog pokreta, kao post i krštenje, su verovatno ušli u rano hrišćanstvo pod uticajem Jovanovih učenika.

U hrišćanstvu se poštuje kao svetac, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov. U islamskoj tradiciji je poznat kao prorok Jahja ibn Zakarija.

Sveti Jovan je živeo jednostavno i asketski hraneći se insektima i medom divljih pčela, a odevao se u haljinu od kamilje dlake, kaže crkveno predanje.

Ubijen je i odsečena mu je glava po nalogu hebrejskog vladara, tetrarha Galileje Iroda Antipe, u vreme rimskog protektorata nad Palestinom.

Srpski narod izuzetno poštuje Svetog Jovana. Poznata je izreka: „Nad Jovanom višeg i pribranijeg nema”. U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovandan bratime i kume jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja.

Slavi se kao krsna slava, a kod zapadnih hrišćana je naročito rasprostranjen običaj davanja imena Svetog Jovana mupkoj deci, pa je njima danas Imendan.

Godine 2010. na ostrvu Sveti Ivan kod Sozopola u Bugarskoj, nekadašnje Apolonije, bugarski arheolozi pronašli deo moštiju Svetog Jovana Krstitelja, za koje se smatralo da su posle Turskog osvajanja Carigrada nepovratno izgubljene.

Veruje se da Sveti Jovan stoji na strugi Jovanovoj tj. na ulazu u zagrobni život i propušta duše umrlih.

Procenjuje se da je Sveti Jovan po broju onih koji ga slave na trećem mestu među Srbima. Smatra se zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.

* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!