Istorija se ponavlja? Da li će Ukrajina postati nova Bosna i čekamo li Principa?

Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi, već hrabri, posvećeni i bogati idealima, ali siromašni iskustvom, kaže istoričar Kristofer Klark.

Klark ističe i da današnje vreme sve više liči na ono koje je prethodilo Prvom svetskom ratu.

Tada se govorilo o „umornom divu”, a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza, rekao je on, ocenivši da se tada radilo o krizi koje je verovatno bila „najsloženiji događaj nove istorije”.

– Bilo je vrlo privlačno pojednostaviti stvari i prebaciti krivicu samo na jednu državu, ali problem je kada se danas toj temi pristupa na isti način – naglasio je Klark i dodao da nije bilo „dobrih” i „loših” momaka, već se radilo o sukobu različitih interesa.

U Zagrebu se danas i sutra održava Međunarodni simpozijum o Prvom svetskom ratu na kojem učestvuje 25 stručnjaka iz više zemalja. Među njima je i Kristofer Klark, profesor sa Kembridža kojeg je javnost u Srbiji u poslednje vreme mogla da primeti po kontraverzama u vezi sa njegovom knjigom „Mesečari: kako je Evropa krenula u rat 1914″.

Hrvatska ministarka kulture Andrea Zlatar Violić rekla je da bi se „s obzirom na istorijska iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima počeo, a ratovima devedesetih i završio vek rata”.

Ipak, francuska ambasadorka Mišel Bočoz je ukazala da simpozijum nije samo prilika da se, povodom stote godišnjice Prvog svetskog rata, razumeju istorijski okviri i sporovi koji su podelili nacije, nego i da se govori o pomirenju koje je osnov izgradnje nove Evrope.

Prvi svetski rat uobličio je hrvatsku sudbinu kao i sudbinu svih evropskih nacija, a ovo je jedinstveni trenutak da bolje razumemo naš zajednički evropski identitet, poručila je ona.