Lazareva subota, priča o čoveku koji se posle Isusove smrti VIŠE NIKADA NIJE NASMEJAO

Ako ste se ikada pitali šta se to slavi na današnji dan i zašto neko kaže da proslavlja Vrbicu, a neko da mu je krsna slava Lazareva subota, evo odgovora.

 

Lazareva subota ili Subota pravednog Lazara, u srpskom narodu još poznata i kao Vrbica obeležava se od IV veka. Posvećena je vaskrsenju Lazara iz Vitinije koga je, prema predanju, Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih četiri dana posle smrti.

Posle Lazarevog vaskrsavanja, Isus je ušao u Jerusalim, a masa razdraganog sveta dočekala ga je svečano. Pored ostalog, u rukama su nosili palmine grančice.

Koliko god ovo na prvi pogled delovalo čudno, u ovom činu leži simbolika današnjih vrbovih grančica koje se blagosiljaju u crkvi i dele vernicima, pa i samog naziva praznika – Vrbice.

Današnje vrbove grančice zamena su za palmine grane kojima je Isus dočekan u Jerusalimu. BAŠ vrba je verovatno izabrana zbog još jedne simbolike, ovoga puta prisutne kod starih Slovena – ona simbolizuje napredak, podmlađivanje, odagnava bolest i mnoga druga zla.

A šta je bilo sa Lazarom?

 

Lazar je, nakon oživljavanja, prema predanju, živeo još trideset godina kao episkop na Kipru. Kažu da se više nikada nije nasmejao, večito žaleći za raspetim Isusom. 

I njegovo ime ima jaku simobiku. Na jevrejskom jeziku „El-azar” znači „Bog je pomogao”.

Mošti Lazara počivaju i danas u Carigradu, gde su prenete 890. godine sa Kipra. U Kitonu kod Larnake, gde su ranije boravili ostaci, stajala je nadgrobna ploča sa natpisom „Hristov prijatelj”.

Lazareva subota je krsna slava patrijarha Irineja, a bila je i pokojnog patrijarha Pavla,

Lazareva subota na selu

 

U selima se Lazareva subota proslavlja malo drugačije nego u gradovima i tu se vidi veza ovog slavlja sa buđenjem proleća – praznikom koji korene vuče iz prethrišćanskog perioda.

U nekim krajevima Srbije, na ovaj dan su se organizovale povorke Lazarica – neudatih, mladih devojaka koje su lepo obučene i bogato okićene išle od kuće do kuće i pevale simbolizujući dolazak letnjeg perioda. Domaćini bi ih pozdravljali i darivali.

* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!