NJEGOV UM PROMENIO JE ČOVEČANSTVO: Da li znate o kome je reč? (FOTO)

On je rođen 14. marta 1879. godine u Prinstonu, a niko tada nije ni sanjao da će on postati jedan od najvećih umova na svetu.

Po rođenju Alberta Ajnštajna, njegova majka Paulina navodno je bila zaplašena, jer je mislila da je glava njenog novorođenčeta previše velika i da je loše oblikovana.

Pošto je veličina njegove glave, čini se, bila manje vredna zapažanja kako je on bivao stariji, (što je očigledno sa svih Ajnštajnovih fotografija na kojima se vidi da mu je glava bila proporcionalna veličini tela u svim periodima života), ovu njegovu „osobinu” nadalje su tretirali kao neku vrstu „benigne makrocefalnosti” odnosno smatrali su da „proporcije njegove glave” nisu ni u kakvoj vezi sa nekom eventualnom bolešću, niti da imaju bilo kakvog uticaja na njegove kognitivne-saznajne sposobnosti.

Još jedan, poznatiji, aspekt Ajnštajnovog detinjstva predstavlja činjenica da je on progovorio kasnije nego većina prosečne dece.

Ajnštajn je sam tvrdio da nije progovorio pre svoje treće godine i da je i tada to nevoljno činio sve do uzrasta od devet godina. Zbog ovog Ajnštajnovog zakasnelog razvoja govornih sposobnosti i njegove kasnije dečačke sklonosti da izbegava svaku temu u školi koja mu je dosadna, a da se intenzivno koncentriše samo na ono što ga interesuje, neki od njegovih poznavalaca iz tog vremena, kao na primer jedna porodična kućna pomoćnica, sugerisali su čak da je on možda „retardiran”.

Teorijski fizičar Albert Ajnštajn formulisao je opštu teoriju relativiteta, kojom je napravio revoluciju u okviru moderne fizike.

Nobelova nagrada mu je dodeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta, kao i za doprinos razvoju teorijske fizike.