Osam izuma koji su promenili svet, a nastala su pod užasnim okolnostima

Rat, glad i bolest često izvuku ono najbolje iz ljudi. Evo izuma koji možda jesu nastali u teškim vremenima, ali su u godinama koje su usledile mnogo olakšali naše živote.

Kompjuter

Za vreme Drugog svetskog rata američkoj vojsci je bila potrebna pomoć u balističkim istraživanjima. Tako je nastao prvi kompjuter nazvan „Enijak”.

Novine su ga opisale kao „džinovski mozak”, a zauzimao je čitavu sobu.

Osnovni principi računskih operacija

Kada je kuga stigla do univerziteta Kembridž, jedan od njegovih najcenjenijih stanovnika – Isak Njutn morao je da krene kući. Na farmi svoje majke naučnik je imao i više nego dovoljno vremena da razvije osnovne principe računskih operacija. Imao je samo 23 godine.

Konzervirana hrana

Sve do američkog građanskog rata hrana se konzumirala odmah na mestu pripreme. Gejl Borden je sa zadovoljstvom primetio da hiljade vojnika mogu da jedu njegovu konzerviranu hranu koja bi ih zasitila i ujedno podsetila na čari kuvane hrane koja ih je čekala kod kuće.

Tabasko sos

Za vreme građanskog rata imanje i usevi izvesnog Edmunda MekIlhenija su bili potpuno uništeni. Jedino što je posle toga uspevalo na uništenom zemljištu je bila posebna vrsta papričica iz meksičke države Tabasko. Edmund ih je posolio, dodao sirće i sve to spakovao u stare flašice parfema.

Dve godine kasnije patentirao je svoj izum, a njegova porodica drži „Tabasko sos” brend sve od tada!

Papirne maramice

Maramice su u prvo vreme nastale kako bi olakšale skidanje šminke i krema sa lica. Međutim, Ernest Mahler je počeo da ih koristi kako bi ublažio simptome gadne groznice koju je imao. Onda mu je sinulo da bi njegova kompanija mogla da počne da prodaje maramice BAŠ za ovu svrhu.

Nazvali su ih „maramice koje možete baciti”.

Ulošci i tamponi

Za vreme Prvog svetskog rata kompanija Komberli Klark je izumela zavoje na bazi piljevine koji su imali dobru moć upijanja i korišćeni su za previjanje ranjenika. Upijali su pet puta bolje od pamučnih gaza, a bili su mnogo jeftiniji za proizvodnju.

Ovi zavoji su dobro služili u bolnicama kao potrošni medicinski materijal, ali još uvek nisu bili dostpuni ženama. Tek posle rata i pripadnice lepšeg pola su shvatile da im ovaj izum može olakšati život.

Skrabl

Za vreme velike ekonomske depresije ’30 godina prošlog veka mnogo Amerikanaca je bilo bez posla. Jedan od njih, Alfred Mošer Buts rešio je da uradi nešto kreativno sa slobodnim vremenom koga je imao na pretek. Izmislio je igru koja kombinuje kockice, šah i anagrame.

Iiii … tako je nastao „Skrabl” – igra koja se danas može naći u više od trećine američkih domova.

Gitara „Fender”

I Leo Fender je izgubio posao za vreme velike depresije. Uspeo je da pozajmi 600 dolara i otvori mali radio servis. Kako se već „petljao” sa zvučnim i muzičkim elementima, odlučio je da proba da sam dizajnira električnu gitaru i pojačalo.

Njegov izum je postao prva „Fender” gitara.