Poluostrvo zbog koga se trese svet – Zašto je Krim važan?

U petak je najmanje 30 muškaraca u uniformama ruske flote i s automatskim puškama držalo u opsadi bazu ukrajinske obalske straže u blizini Sevastopolja na Krimu. Na polustrvu na kojem se ovih dana čuju pokliči i „Krim je Rusija” i „Krim nije Rusija” mnogo je stvari koje su nepoznate široj javnosti.

1. Krim je vekovima bio važan Rusiji zbog plodnog zemljišta, kao i izlaska na Crno more. Od 1954. nalazi se u sastavu Ukrajine zbog odluke tadašnjeg sovjetskog vođstva. Nakon raspada SSSR bilo je govora o otcepljenju i pripajanju Rusiji, ali se Moskva ipak 1994. memorandumom obavezala da će poštovati teritorijalni integritet Ukrajine.

2. Etnička struktura Krima je u korist Rusa, kojih ima oko 60 odsto, dok ostatak čine Ukrajinci i Krimski Tatari, muslimani koje je Staljin 1994. pod optužbom za izdaju proterao u centralnu Aziju. Međutim, dobar deo njih se vratio i sada ih ima između 15 i 20 odsto.

Čerčil, Ruzvelt i Staljin, Jalti (Krim) 1945. godine

3. U luci Sevastopolj, drugoj po veličini u Ukrajini posle Odese, više od dva veka nalazi se komanda ruske Crnomorske flote.

Bivši ukrajinski predsednik Viktor Juščenko je 2008. pretio da će iseliti ovu najmanju od četiri ruske mornarice. Svrgnuti ukrajinski predsednik Viktor Janukovič je Harkovskim sporazumom Rusima dao Sevastopolj u zakup do 2042, a za to je dobio jeftiniji ruski gas.

4. U odmaralištu Jalta na Krimu pred kraj Drugog svetskog rata u februaru 1945. održana je čuvena saveznička konferencija na kojoj su Frenklin Ruzvelt u ime SAD, Vinston Čerčil iz Velike Britanije i Josif Staljin u ime SSSR dogovorili podelu Evrope na interesne zone i time spremili teren za početak Hladnog rata.