Tačno dva veka nakon smrti Markiza De Sada njegov potomak PONOVO ŠOKIRA JAVNOST (VIDEO+FOTO)

Kontroverzni francuski plemić 'kumovao' je pojmovima 'sadizam' i 'sadomazohizam'. '120 dana Sodome", delo koje je markiz de Sad napisao dok je bio zatvoren u Bastilji, ostaje jedna od najšokantnijih priča o seksualnim eksperimentima ikada objavljena. Sada, njegov potomak ponovo talasa svetsku javnost.

Markiz de Sad, čije je pravo ime bilo Donasjen Alfons Fransoa, bio je aristokrata i književnik. U svoje vreme je bio poznat po seksualnim skandalima, a kasnije po opisima specifičnih seksualnih fantazija kao i mračnim stranama ljudske ličnosti.

Erotske fantazije ovog plemića koštale su zatvora, a kasnije i ludnice u kojima je proveo 32 godine, piše Dejli mejl.

Ipak, sada, najstariji potomak dinastije, Elzear de Sad, kaže da se njegova porodica više ne stidi kontroverznog pretka i traži da mu se ponovo dodeli titula markiza koju niko nije koristio od 1814. godine i smrti de Sada.

– Porodica je prekinula sve veze posle njegove smrti i kada bi neko pitao, govorili su da nemaju nikakve kontakte sa njim, pretvarajući se da on potiče iz druge loze. Danas, mi smo ujedinjeni i ponosni na naše ime – ispričao je današnji de Sad za Tajms.

„120 dana Sodome”, delo koje je markiz de Sad napisao dok je bio zatvoren u Bastilji, ostaje jedna od najšokantnijih priča o seksualnim eksperimentima ikada objavljena i često je zabranjivana zbog scena silovanja i torture.

Markiz de Sad je tako ‘kumovao’ terminima sadizam i sadomazohizam, a filozofsku težinu njegova dela dobijaju tek nakon tridesetih godina 20. veka.

Poznato je da je Markiz de Sad uticao na poznate francuske pisce i pesnike – Šarla Bodlera, Gistava Flobera ili Gijoma Apolinera, ali javnost malo zna da je pisac takođe uticao na slikare kao što su Pablo Pikaso, Pol Sezan, Ežen Delakroa i Gistav Moro ili vajar Ogist Roden.

– On je bio pisac i mislilac, a ne grešnik. Mnogo ljudi, pisaca i filozofa, sada želi da otkrije ko je de Sad zaista bio – kaže potomak kontroverznog plemića.

Elzearovi roditelji, Havijer i Rouz de Sad bili su prvi u porodici koji su dozvolili istraživačima da uđu u porodičnu biblioteku nakon Drugog svetskog rata i razbiju tabuu koji okružuje pisca.

 

* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!