‘Veliki’ čovek: Sve što niste znali o Milutinu Milankoviću…

U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti danas je počeo simpozijum posvećen Milutinu Milankoviću, a za sve one koji nisu upoznati sa likom i delom poznatog srpskog naučnika - evo pet stvari koje biste morali znati o njemu...

Zapanjujuća karijera: profesor, dekan, predsednik SANU u tri mandata…

Već letimičan pogled na MIlankovićevu karijeru ostavlja bez daha: bio je matematičar, astronom, klimatolog, geofizičar, građevinski inženjer, doktor tehničkih nauka, vanredni profesor primenjene matematike, redovan profesor nebeske mehanike, dekan Filozofskog fakulteta, pionir u raketnom inžinjerstvu, potpredsednik SANU u tri mandata, direktor Astronomske opservatorije u Beogradu, član i re-osnivač Komisije 7 za nebeski mehaniku Međunarodne astronomske unije!

Dao je fundamentalne doprinose nauci…

Milanković je dao dva fundamentalna doprinosa nauci. Prvi doprinos je „Kanon osunčavanja Zemlje”, koji karakteriše sve planete Sunčevog sistema. Drugi doprinos je teorijsko objašnjenje zemljinih dugotrajnih klimatskih promena, uzrokovanih astronomskim promenama položaja Zemlje u odnosu na Sunce (danas poznati kao Milankovićevi ciklusi). Ovo objašnjava pojavu ledenih doba tokom geološke prošlosti zemlje, kao i klimatske promene na zemlji koje se mogu očekivati u budućnosti. Pored toga, Milanković se smatra u geofizici za ko-autora teorije tektonskih ploča, sa svojim radom „Pomeranje zemljinih polova rotacije”.

…a najpoznatiji je po reformi kalendara

Milutin Milanković je predložio Reformu Julijanskog kalendara 1923. godine. Suština njegovog predloga temelji se na stavu da će u narednom periodu godine biti „obične” i trajaće 365 dana, ali će svaka četvrta biti prestupna. Od tog pravila se neće odstupati samo na kraju onih vekova čiji zbir stoleća deljiv sa 9 daje kao ostatak 2 ili 6. Tako će biti prestupni vekovi (2000, 2400, 2900, 3300…) Za razliku od gregorijanskog kalendara koji predviđa da se ne odstupa osim na kraju onih vekova čiji je broj stoleća deljiv sa četiri (1600, 2000, 2400, 2800, 3200 i sl). U maju 1923. godine, u načelu Pravoslavne Crkve su prihvatile kalendar.

Dugo je bio osporavan

Nakon smrti, veći deo naučničke zajednice je osporio Milankovićevu „astronomsku teoriju” i nije više priznavao rezultate njegovog istraživanja. Ali, deset godina od njegove smrti i pedeset godina od prvog objavljivanja, Milankovićeva teorija je ponovo uzeta u razmatranje. Njegova knjiga je prevedena sa nemačkog na engleski jezik 1969. godine od strane „Izraelskog programa za naučne prevode” pod naslovom „Canon of Insolation of the Ice-Age Problem” i objavljena je od strane Američkog ministarstva trgovine i Nacionalne naučne fondacije iz Vašingtona. U početku do priznanja se dolazilo veoma sporo, ali kasnije teorija se dokazala kao ispravna. Projekat CLIMAP (Climate: Long Range Investigation, Mapping and Production) je konačno prekinuo raspravu i dokazao Milankovićeve ciklusa.

Danas “živi” i kroz novčanice i bulevare

Njegov lik se od 2012. nalazi na novčanici od 2000 srpskih dinara. Nekadašnji „Treći bulevar” na Novom Beogradu poneo je naziv „Bulevar Milutin Milanković”.