Za genija samo najbolje: Šta je Ivo Andrić jeo na večeri povodom uručenja Nobelove nagrade?

Kroz tradiciju Nobelovih banketa, dužu od sto godina, može se pratiti i čitav vek istorije gastrononije, ali i drugih moda i trendova vezanih za gala događaj, koji je od samog početka javnost intrigirao koliko i ceremonija dodele.

Prva svečana večera održana je već 1901. i među zvanicama je bilo 113 – muškaraca. Broj gostiju povećava se tek 1934. na 150, pa potom i na 350, a zastupljena su oba pola. Poslednjih godina šalje se čak 1.300 pozivnica članovima akademije, vlade, kulturnog i privrednog establišmenta, diplomatskog kora, pišu Novosti.

Sa porastom broja zvanica menjalo se i mesto obedovanja. Prvih 29 godina to je bila Dvorana ogledala u stokholmskom „Grand hotelu”, da bi se potom svečanost preselila u Zlatni hol Gradske većnice. Samo je 1956. godine u vreme krize u Mađarskoj, večera bila nešto skromnija i održala se u prostorijama Švedske akademije. Plava sala Gradske većnice prima goste od 1974. godine.

Banket iz 1958. godine, Foto: Wikipedia

Na meniju prvih banketa bilo je pet jela, koja su koštala tadašnjih 15 švedskih kruna po osobi (vrednost današnjih 200 dolara). Uz hladno predjelo i pileći konzome gosti su dobijali najfiniji riblji file u sosu od vina, file od teletine, grudi tetreba sa lešnicima u madera sosu. Desert je podrazumevao sladoled, sveže voće ili voćne tartove.

Čuveni ruski naučnik Ivan Pavlov, po kome je dobio ime refleks uslovnosti, prisustvovao je jednom od tih prvih banketa 1904. godine kada je na jelovniku bio konzome poslužen u šoljama uz paštete, riblji file ala Durok, toplo-hladno pile ala Žanet, pečeni fazan, sladoled, kolači i voće.

Šta je jeo Andrić?

U tanjiru našeg jedinog nobelovca bio je riblji filet u belom vinu, riža sa karijem, tetreb u aspiku, „valdorf” salata, „perigrod” sos, vanilin sos… Ivi Andriću i ostalim dobitnicima 1961. godine bila je poslužena i kruškovača, a uz kafu i francuski konjak i liker. Pila su se francuska vina.

Pionira mikrobiologije i bakteriologije, nemačkog lekara Roberta Koha, gostili su godinu dana kasnije hladnim predjelom, konzomeom „rojal”, ribljim „fileom ala džentlmen”, jarebicama, salatom „alger”, artičokama na princezin način…

Kada je dobila svoju drugu Nobelovu nagradu za hemiju (prvu je primila za fiziku) Marija Kiri i ostali gosti te 1911. jeli su kozome „dorija”, piletinu na seoski način, hladno-toplu prepelicu, artičoke… Za desert je bila poslužena šarlota „rahel”.

Na meniju koji se 1921. našao ispred Alberta Ajnštajna bili su supa od kornjače, jagnjetina na renesansni način, kruška „kardinal”, kolači. Sledeće godine njegov kolega fizičar Nils Bor mogao je da uživa u kozomeu „česterfild”, svinjskim „fileima ala mornej”, oradi na vojvodin način, voćnom desertu.

Večera posle uručenja Nobelove nagrade 2005. godine, Foto: Wikipedia

Američka književnica koja je zapadnim čitaocima prva približila čaroliju Kine, Perl Bak, 1938. pred sobom na stolu imala je riblje filete na norveški način, prženu “piletinu ala šatejan”, sufle od pralina, sitne kolače. U godini kada je završen Drugi svetski rat, nobelovcima, među kojima je bio i izumitelj penicilina Aleksandar Fleming, poslužen je potaž od šampinjona, meso švedskog irvasa, zeleni pasulj na puteru, sladoled.

Hemingvej je na banketu 1954. večerao dimljenu pastrmku, krem od spanaća, goveđi file, artičoke, šampinjone, krompir na pariski način, a tri godine kasnije Alber Kami poslužen je pastrmkom na pariski način, zelenim sosom, fazanom, krem frapeom.

Da je kojim slučajem mogao da dođe i primi Nobelovu nagradu, Boris Pasternak bio bi počašćen ribljim filetom na burgundski način, toplo-hladnom pačetinom u portou, salatom „mimoza”, narandžinim sosom, parfeom „filberts”.

Najveće umove poslednjeg veka, Nobelova fondacija je uz priznanja koja po svojoj važnosti nemaju premca, očigledno počastvavala i večerama na kojima se služi “hrana za bogove”.

Elegancija

na ovakvoj večeri obavezuje i na svečanu odeću. Po propisanom „dres kodu” gospoda su u obavezi da nose frakove i bele leptir mašne ili kravate, dok se od dama očekuju večernje haljine. Poseban ton eleganciji uvek daje švedska kraljica, a od večernjih haljina koje je kraljica Silvija nosila na banketima između 1976. i 2005. organizovana je i posebna izložba.