Zašto Srbi umesto krsta postavljaju crne ploče na grobove?

Nadgrobnih spomenika koji simbolišu deo istorije i kulture Srba, danas na grobljima ima u promilima.

 

Umesto nadgrobnog obeležja u čijoj osnovi uvek treba da bude krst, stilizovan na razne načine, Srbi na grobljima postavljaju crne ploče koje nemaju nikakve veze za srpskom istorijom i kulturom – izjavio je danas predsednik udruženja „Kamen Srbije” Zoran Đajić.

– U poslednjih 50 godina je postao trend da se za nadgrobne spomenike koriste crne ploče, a to je nešto što se koristi na katoličkim grobljima – rekao je Đajić za Tanjug u Kragujevcu, gde se danas završava sedmi Međunarodni sajam kamena „Stone expo”, čiji je organizator udruženje „Kamen Srbije”.

Prema rečima Đajića, razlog postavljanja crnih ploča isključivo je finansijske prirode.

– Ljudi koji se bave kamenorezačkim poslom, koji kupuju i prodaju kamen našem narodu, oni su te ploče uveli. Ploča je jeftinija od isklesanog nadgrobnog obeležja, kako se nekada radilo, i kao što to danas rade samo u Kruševcu – rekao je Đajić.

To što sada imamo na većini grobalja, naglašava Đajić je nešto što je preuzeto od Italijana, ali ne kako treba!

– Italijani koriste kao vertikalnu ploču, neku tanku ploču, na kojoj piše ime, a za pokrov koriste ploču debljine pet ili osam kako ne bi pukla. A, kod nas, zbog para, vertikala je deblja, a horizontalni deo je tanji, koji vrlo često puca usled vremenskih uslova. Sve radimo naopako – kaže Đajić.

On tvrdi da nadgrobnih spomenika koji simbolišu deo istorije i kulture Srba, danas na grobljima ima u promilima.

– Ovog trenutka u Srbiji ima 0,001 posto obeležja koje imaju veze sa našom istorijom i kulturom, sve ostalo su crne vertikalne, horizontalne ploče, koje nemaju nikakve veze sa nama, kao nacijom – rekao je Đajić.

On je naveo da Srbija ima oko 2.000 crteža različitih nadgrobnih spomenika, u čijoj osnovi je uvek krst, a koji se prave od kamena peščara i podseća da je knjigu o tome objavila Srpska akademija nauka i umetnosti, kao i da se ta obeležja mogu videti u Muzeju spomenika u Negotinu.

Ako ikoga interesuje, ako ljudi hoće uopšte da razmišljaju ko smo i šta smo, i kako da sebe obeležimo posle našeg života, neka vide tu knjigu sa različitim obeležjima, u čijoj osnovi je uvek, isklesan krst. Ima i raznih floranih i zovljenih motiva, ali sve je to u kamenu, i bitno je da je osnova krst oko koga se sabiramo – naveo je Đajić.

On je ukazao i na još jednu pojavu poslednjih pet decenija, a to su spomen obeležja pored puta, gde se, takođe postavljaju ploče na kojima je samo nacrtan krst.

– Srbija je i ranije imala te, takozvane, „krajputaše”, ali je na njima bilo isklesano nešto od obeležja vezano za te ljude i za nauk narodu, da je neki junak tu nešto nekad uradio, i zbog toga se to mesto obeležava, a ne da je on tu stradao – rekao je Đajić.