DAN KADA JE SRBIJA IZABRALA RAT: Evo kako je izgledao Beograd 27. marta 1941. godine

Proleće 1941. godine... U Evropi već godinu i po dana besni svetski rat. Varšava i London su razoreni, a Pariz, Brisel i Kopenhagen već okupirani. Beograd je jedna od retkih evropskih prestonica koja se nalazi po strani od ratnih razaranja i još uvek uživa u slobodi. Ipak, 27. mart to će zauvek promeniti.

 

Hiljade demonstranata na ulicama Beograda tog 27. marta 1941. godine uzvikivalo je „Bolje rat nego pakt” i „Bolje grob nego rob”. Jugoslavija je tako zauvek napustila politiku približavanja Hitleru i odabrala mnogo teži put koji je neizbežno vodio u rat.

Pre 27. marta, pritisak na jugoslovenskog kneza namesnika Pavla Karađorđevića da se pridruži jednoj od strana je bio enorman. Kada je pokušao da je približi Nemačkoj i njenim saveznicima veliki broj Beograđana je izašao na ulice da se pobuni protiv odluke.

Vojni puč 27. marta 1941. je izvela zaverenička grupa visokih oficira Jugoslovenske vojske na čelu sa brigadnim generalom vojnog vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem.

Čim se saznalo za puč, ulice su ispunjene masom sveta: „Beograd je izgledao kao jedna košnica pčela“. Pevane su patriotske pesme i uzvikivane parole protiv Hitlera i Musolinija. Glavne parole bile su „Živeo Kralj Petar II” i „Dole vlada”.

Epilog – smena namesnika kneza Pavla Karađorđevića i vlade Cvetković-Maček i otklon od Hitlerovog Trojnog pakta.

 

O tome da li je puč zaista sponatano otpočeo i koja je uloga Britanaca u svemu tome i danas je predmet debata. Okretanje Jugoslavije saveznicama značilo je otvaranje novog fronta na kome će Hitler barem privremeno trošiti snagu. Napad koji je usledio na Jugoslaviju već u aprilu po oceni istoričara odložio je rat sa SSSR-om. 

Kako bilo, ostalo je zabeleženo da se tog 27. marta u Britanskom poslanstvu u Beogradu točio šampanjac i slavilo, a na vest o uspešno izvedenom puču britanski premijer Vinston Čerčil je izjavio: „Jugoslovenska nacija rano jutros je pronašla svoju dušu.”

Hronologija događaja:

– 25. marta predsednik vlade Dragiša Cvetković i potpredsednik Vlatko Maček potpisuju protokol o saradnji Jugoslavije i Trojnog pakta

– 27. marta održane su masovne demonstracije i izveden vojni puč

– 5/6. aprila počinje nemačka ofanziva na Jugoslaviju (šifrovani naziv „Direktiva 25″), kada je bombardovan i Beograd

– 10. aprila Nemci ulaze u Zagreb, a na jugu i jugoistoku zemlje njihov prodor iz Bugarske izaziva rasulo jugoslovenskih trupa

– 13. aprila Nemci probijaju poslednju liniju odbrane Beograda i osvajaju prestonicu

– 17. aprila  Hitlerove trupe i njihovi saveznici završavaju operacije, a Jugoslavija kapitulira

 * Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!