Umro Vilijam Šekspir, jedan od najpoznatijih pisaca svih vremena -1616. godine

Na današnji dan 1616. godine umro je engleski dramski pisac Vilijam Šekspir. Njegove drame, od kojih je velik broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svetskih pozorišta

 

Vilijam Šekspir bio je engleski pesnik i dramski pisac, koji se, prema više različitih izvora, smatra za najvećeg pisca na engleskom jeziku i dramaturga svetskog glasa.

Opus njegovih dela koja su sačuvana do danas sastoji se od 38 pozorišnih komada, 154 soneta, dve duge narativne i nekoliko drugih poema. Njegovi pozorišni komadi su prevedeni na mnoge žive jezike i prikazuju se svuda u svetu češće nego bilo koji drugi.

Šekspir je najveći deo svog opusa napisao između 1590. i 1613. Njegova rana dela su uglavnom komedije i istorije, rodovi koje je on uzdigao do savršenstva do kraja 16. veka. Zatim je pisao tragedije do otprilike1608. U tom periodu su nastali „Hamlet“, „Kralj Lir“ ili „Magbet“, pozorišni komadi koji se ubrajaju u najbolje pozorišne komade na engleskom jeziku.

U svom poznom periodu pisao je tragikomedije i sarađivao sa ostalim dramskim piscima. Mnoga od njegovih dela su bila objavljena još za njegovog života u izdanjima različitog kvaliteta i tačnosti. Godine 1623. dvojica njegovih kolega objavila su „Prvi folio“, zbirku njegovih dramskih dela koja su uključivala sve osim dve drame koje su u novije vreme priznate kao Šekspirove.

Šekspir je bio ugledan pesnik i pozorišni pisac još za života, ali njegova reputacija nije dostigla današnje razmere pre 19. veka. Romantičari su naročito isticali Šekspirovu genijalnost, a viktorijanci su ga slavili gotovo kao idola.[6] Od 20. veka, Šekspirova dela se stalno prikazuju u različitim kulturnim i političkim kontekstima širom sveta.

Ostali događaji na današnji dan:

1564. Rođen engleski dramski pisac Vilijam Šekspir. Njegove drame, od kojih je velik broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svetskih pozorišta. Umro istog datuma 1616.

1616. U Madridu umro španski književnik Migel de Servantes Savedra. Pisao romane, drame, komedije, pripovetke i pesme, u svetsku književnost ušao romanom “Don Kihot”, koji se smatra pretečom modernog romana.

1728. U katastrofalnom požaru uništen velik deo Kopenhagena.

1775. Rođen engleski slikar Džozef Malard Vilijam Tarner. Njegovo slikarstvo imalo značajan uticaj na francuske impresioniste.

1850. Umro pesnik Vilijam Vordsvort, uz Kolridža najznačajniji predstavnik romantizma u engleskoj književnosti. Njegova zbirka pesama “Lirske balade” označila početak romantizma u engleskoj književnosti.

1858. Rođen nemački fizičar Maks Plank, tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. dobio Nobelovu nagradu.

1867. Rođen srpski političar, publicista i književnik Jaša Prodanović, jedan od osnivača Jugoslovenske republikanske demokratske stranke. Bio potpresednik Vlade FNRJ od 1946. do 1948, uređivao časopise “Narodna misao” i “Odjek”, priredio dve antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava Vulovića i Laze Lazarevića.

1880. Rođen ruski baletski igrač, koreograg i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog baleta.

1891. Rođen ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca XX veka.

1897. Rođen kanadski političar i državnik Lester Bouls Pirson, šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968. Zalaganje za mirno rešenje Suecke krize 1957. mu donelo Nobelovu nagradu za mir.

1899. Rođen srpski istoričar Mihailo Dinić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio velik broj radova iz srednjevekovne istorije Srbije, Bosne, Dubrovnika, Hrvatske i izučavao rudarstvo srednjeg veka.

1913. Turci u Prvom balkanskom ratu predali Skadar Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci se povukli, Skadar pripao Albaniji.

1928. Rođena Širli Templ, koja je kao dete postala holivudska filmska zvezda. Kasnije bila američki ambasador u Gani i Čehoslovačkoj.

1938. Sudetski Nemci zatražili, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao Čehoslovačku.

1941. Grčka vojska kapitulirala pred trupama nacističke Nemačke, a kralj i Vlada napustili zemlju.

1945. Sovjetska armija u Drugom svetskom ratu oslobodila nacističke logore “Saksenhauzen” i “Ravensbrik”.

1975. Poslednja sajgonska vlada podnela ostavku, a predsednik SAD Džerald Ford priznao poraz u Vijetnamskom ratu.

1986. Umro američki filmski reditelj austrijskog porekla Oto Preminger.

1990. Kineski premijer Li Peng doputovao u Moskvu, što je bila prva poseta jednog kineskog premijera SSSR posle 26 godina.

1992. Umro indijski filmski reditelj Satjadjit Raj, tri nedelje pošto je dobio “Oskara” za životno delo.

1997. Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super-sile u posthladnoratovskoj eri.

1998. Umro grčki državnik Konstantin Karamanlis, premijer od 1955. do 1963. i 1974, posle pada vojne hunte, predsednik Grčke od 1980. do 1985.

1998. U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji, izašlo 73,05 odsto birača. Protiv učešća stranih predstavnika u rešavanju problema izjasnilo se 94,73 odsto.

1999. Tridesetog dana vazdušnih napada NATO na Jugoslaviju pogođena zgrada Radio-televizije Srbije. Poginulo 16, a povređeno 18 radnika. Uništeno i više repetitora RTS u Srbiji.