VEK OD SRPSKE GOLGOTE: Ovo je mesto gde se srpska vojska iskrcala po povlačenju preko Albanije

Iskrcavanje na Krf
Dnevno.rs/Arhiva/Kolaž

Ovih dana se navršava tačno 100 godina od kada su na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele da pristižu prve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Nakon meseci konstantne hladnoće, gladi i premora, oni koji su stigli do male luke u Guviji više su ličili na mrtve nego na žive ljude.

 

U istoriji ratovanja nikada se nije dogodilo da se celokupna vojska, vlada i dobar deo stanovništva jedne države povuče sa teritorije zemlje i privremeno nastani na teritoriji druge države. Ipak, upravo to se dogodilo krajem 1915. i početkom 1916. godine kada su izmoždeni, gladni i umorni Srbi počeli da pristižu na grčko ostrvo Krf.

Posle više od mesec dana strašne golgote – teških marševa po lošem vremenu i sa slabom opremom, i nakon čekanja na spas u lukama Skadra, Drača i Valone, ostaci srpske vojske iskrcali su se u pristaništu Guviji, malom mestu na šest kilometara severno od grada Krfa.

 

Spomen ploča u Guviji na mestu iskrcavanja: ‘U ovoj luci ostrva Krfa saveznička srpska vojska dolazeći iz Albanije iskrcavala se od 6. januara do 5. aprila 1916. godine. Grčkom narodu – zahvalni srpski ratnici’, Foto: Dnevno.rs

Do 15. februara na “ostrvo spasa” kako su ga Srbi prozvali, stiglo je 135.000 ljudi. Ali, tu nije bio kraj nedaćama!

Pomoć na ostrvu nije bila dobro organizovana. Lokalno stanovništvo je davalo sve od sebe, ali jednostavno nije bilo u mogućnosti da odjednom primi tako veliki broj ljudi. Nije bilo dovoljno hrane, odeće, ogreva ni lekova, a ni vremenske prilike nisu bile naklonjene jer je kiša neprekidno padala danima i to na vojsku koja je spavala pod vedrim nebom, bez šatora i zaklona. Do kraja marta 1916. godine po dolasku na Krf je umrlo više od 5.000 ljudi.

 

Guvija danas, mesto iskrcavanja, Foto: Dnevno.rs

Srpska država je na Krfu opstala! Na ostrvu su formirani svi nivoi državne uprave – zasedali su parlament i vlada, izlazile su novine, formirana je srpska osnovna škola i niža gimnazija. U poslednjim mesecima pre nego što je oporavljena vojska krenula na Solunski front organizovana su čak i sportska društva i igrane su fudbalske utakmice protiv savezničkih ekipa.

Malo ostrvo Vido kod Krfa na koje su upućivani najteži ranjenici i bolesnici postalo je “ostrvo smrti”. Bez mogućnosti sahrane više od 5.000 umrlih je spušteno u more nedaleko od ovog mesta i tako je nastalo jedno od najtragičnijih mesta u celoj srpskoj istoriji – plava grobnica.

 

Pogled na Plavu grobnicu sa ostrva Vido i stihovi istoimene pesme Milutin Bojića, Foto: Dnevno.rs

Priča kaže da, iz poštovanja prema umrlim srpskim junacima, grčki ribari narednih 50 godina nisu lovili ribu na tom području.

Tokom boravka na Krfu Srbi su uspostavili jake veze sa lokalnim stanovništvom, a Grci nikada nisu zaboravili ljude koji su tih nekoliko meseci početkom 1916. godine sticajem okolnosti postali njihovi gosti. 

Kako mesta na kojima su nekada boravili Srbi na Krfu i Vidu izgledaju danas možete pogledati u našoj galeriji.

* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!