PESMA UZ KOJU PLAČU I SRBI I GRCI: U vreme stradanja i nesreće nastali su stihovi puni LJUBAVI i BOLA (VIDEO)

Prvi svetski rat
Dnevno.rs/Kolaž

Da li znate priču o najlepšoj grčkoj ljubavnoj pesmi?

 

Ostrvo Krf postalo je poznato utočište srpske vojske u Prvom svetskom ratu kada je izmučena vojska pod pritiskom Nemačke i Bugarske morala da napusti domovinu i skloni se na ovo grčko ostrvo.

“Ne ljuti se na mene, oko moje”

Ne ljuti se na mene, oko moje
Ne ljuti se na mene, oko moje
što u tuđinu odlazim,
ptica ću postati
i ponovo ću tebi doći.

Otvori prozor
plavi bosiljku moj
i slatkim osmehom
poželi mi laku noć.

Ne ljuti se na mene, oko moje
što ću te sada napustiti
i dođi na kratko, da te vidim
da se od tebe oprostim.

Otvori prozor
plavi bosiljku moj
i slatkim osmehom
poželi mi laku noć.

O prijateljskom odnosu i dočeku lokalnih meštana prema srpskoj vojsci zna se mnogo.

Poznato je da su se u to vreme mnogi srpski vojnici ženili meštankama. Vlasnik hotela “Bela Venecija” na Krfu, u kome je bila smeštena srbska vlada udao je sve tri svoje ćerke za Srbe. Među onima koji su svoju ljubav pronašli na Krfu bio je i budući ministar spoljnih poslova Kraljevine Jugoslavije, Aleksandar Cincar Marković koji se zagledao u Krfljanku Idaliju. 

Ipak, nisu sve ljubavi bile srećne. Upravo jedna takva romansa – velika, a fatalna, opevana je divnoj grčakoj pesmi  “Ne ljuti se na mene, oko moje“ (“Mi Mou Thimonis Matia Mou”). 

U tim vremenima stradanja i nesreće rodila se ljubav između Grkinje i jednog srpskog vojnika. Njihova osećanja bila su jaka, ali njegova dužnost prema otadžbini bila je jača i ona ga je odvojila od voljene žene. On je napušta i kreće na Solunski front svestan da se možda nikada neće vratiti.

U jednom pismu vojnik svojoj devojci piše da će joj se sigurno vratiti. Čak i ako pogine, doći će u obliku ptice, a ona neka otvori prozor da joj samo poželi laku noć.

Devojka je reč svog voljenog preradila i pretočila u stihove. Od tada su je pevali mnogi, a jednu od najemotivnijih verzija izveo je grčki pevač Jorgos Dalaras.

Pesma je danas simbol neraskidivih veza koje postoje između Krfljana i Srba, a uzeta je i kao himna grčko-srpskog prijateljstva.