Sve ih je podvrgnuo skeniranju mozga i utvrdio da oni koji emocionalno i fizički reagovali na muziku imaju drugačiju strukturu mozga od onih koji nisu:
– Ako imate više vlakana i povećanu delotvornost među te dve regije, to znači da se informacije među njima efikasnije obrađuju – navodi on.
Ako se naježite na muziku, verovatnije je da su i vaše emocije snažnije. Osim toga, ti osećaji mogu biti povezani sa uspomenama vezanima za neku pesmu, što se ne može kontrolisati u laboratoriji. S obzirom na to da je studiju sproveo na malom broju ispitanika, Saks sada sprovodi opširnije istraživanje u kojem će se usredsrediti na aktivnost mozga tokom pesama koje izazivaju reakciju. Cilj mu je da utvrdi neurološki uzrok tih reakcija, ali i da proveri može li se muzika koristiti za lečenje psiholoških poremećaja.
– Depresija oduzima mogućnost da ljudi uživaju u svakodnevnim stvarima – navodi Saks.