Tragom najpoznatije ‘srpske čašice’: Kako se peče rakija (FOTO)

Do ispijanja prve čašice rakije proces je dug i potrebno je puno rada, ali kako kažu naši sagovornici, pečenje rakije je kod njih tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju.

Prema mišljenju velikog broja pravih srpskih domaćina, kraj septembra idealan je za pečenje rakije. Koje drugo nego šljive! Iako ima mnogo varijacija, šljivovica je najrasprostranjenija i svojevrstan je srpski brend.

Dnevno.rs bio je na selu, kako bi uživo pratio proces putem koga nastaje ova tradicija. I dok većina vas odlazi predstojećeg vikenda put svojih sela, vikendica i imanja, kako bi ispekli omiljeno piće, mi vam prenosimo naše iskustvo uz savet: dok se peče nova, red je probati i onu staru, prošlogodišnju, provereno dobru rakiju. Uživajte!

Proces počinje kada šljiva sazri. Tada se drvo omlati i skupe se šljive i sipaju u plastične kace ili burad. Tu prevre tri nedelje do mesec dana. Dužina vrenja zavisi od vrste šljiva. Dženarike brže prevre, čačankama i stenlejkama je potrebno više vremena. Najbolja rakija, prema našim sagovornicima, dobija se od ranke šljive.

Proces vrenja oko mesec dana
Pre nego što počnete sa pečenjem, morate da znate da li je proces vrenja gotov, a to se vidi pošto šljiva peni. Proces zavisi i od temperature, pa ako je leto toplo, vrenje traje oko tri nedelje, a ako je nešto hladnije, kao ove godine, onda traje duže.

Za pečenje je potreban kazan u kome se savrela komina krčka, tabarka u kojoj se nalazi voda i gde se para pretvara u rakiju, lula koja iz kazana sakuplja paru i dovodi do tabarke i kapak koji je tu da spreči isparavanje kvalitetnih sastojaka komine.

Živko (56) peče rakiju punih 30 godina, iz hobija. Tu ljubav preneo mu je pokojni tast, a danas redovno odlazi u selo Družetić nadomak Koceljeve, gde ima vikendicu i imanje sa nekoliko stabala šljiva, koje redovno održava i svake godine peče rakiju „za svoju dušu”.

– Nakon tri, četiri nedelje, kada se proces vrenja završi, komina se sipa u kazan u kome se kuva. Kazan ima sistem za destilaciju. Tu se destiluje isparenje od šljive koja je prevrela i kuva se. To isparenje postaje alkohol, rakija. Kod nas se uglavnom pravi meka rakija, jačine 10-12 gradi – priča Živko.

Od meke rakije do prepečenice

Da bi se ispekao jedan kazan rakije koji u proseku ima 100 litara, potrebno je oko dva sata.

– Meka rakija se sakupi u plastične kace, i onda kada se ispeče veća količina meke rakije, sve se sipa u kazan koji se pre toga dobro opere, ponovo se loži vatra i vrši se destilacija i to je takozvani prepek. Tada se pravi prepečenica i to je ono što se kod nas najčešće pije – objašnjava Živko.

Da bi dobilo 100 litara prepečenice, potrebno je oko 1.200 kilograma šljiva, i najmanje tri dana kako bi se ispekla.

Na sličan način rakiju peče i Dragoš (51) iz Roande kod Svilajnca. On je ove godine pekao dženarika, koje su slabije.

– Ispekli smo pet kazana, to je oko 100 litara rakije. Onda smo to ponovo sipali u kazan, prepekli smo je i dobili smo oko 40, 50 litara čiste rakije, koja ima oko 50 stepeni. Ako je i to jako, sipa se medicinska destilisana voda koja ublaži rakiju da bude slabija – objašnjava Dragoš.

Šljive moraju da budu zrele

On kaže da je bitno da šljive ne budu zelene jer će rakija da bude kisela.
– Čačanke i stenlejke ne smeju da se oberu se drveta, već moraju same da opadnu, da stoje dan, dva na suncu kako bi omekšale, pa se onda stave u bure – priča Dragoš.

On rakiju peče godinama, u tome mu pomažu supruga i otac, koji je uglavnom zadužen za prikupljanje granja i drva za vatru.

Kako kaže, potrebno je još nešto uraditi kako bi rakija bila dobra.

– Kada počnem da pečem, u jednu teglu stavim malo vode i prva rakija iz lule ide u teglu, kako štetan alkohol ne bi otišao u rakiju. On ostaje u tegli, a bolja rakija se preliva u sud, koji se kod nas zove džabane – objašnjava Dragoš.

Najbolja su hrastova burad

Ispečena rakija se sipa u staklene balone, a prema našima sagovornicima, najbolja su hrastova burad. 

Rakija može i odmah da se pije, ali je najbolje da odstoji nekoliko meseci. Ako rakiju sipate u drvena burad, drvo svake godine upije po litar, dva rakije, zbog čega mora da se dolije. Potrebno je voditi računa i o tome da rakija ne promeni boju. U buretu rakije ne bi trebalo da stoji duže od godinu dana, kako ne bi počela da gubi na kvalitetu. Tada treba da se istoči u flaše, u kojima može da stoji dugo.

– Pre ručka popijte jednu čašicu, ne više – savetuju naši sagovornici.

Živeli!