Uvek može bolje, ali živi se lepo – Evropljani zadovoljni i srećni

Građani Evropske unije zadovoljni su životom, pri čemu su oni iz nordijskih zemalja, kao i iz Zapadne i Južne Evrope, zadovoljniji od žitelja baltičkih zemalja, Srednje Evrope i - Balkana.

Na skali od 1 (veoma nezadovoljni) do 10 (veoma zadovoljni) Evropljani zadovoljstvo životom uopšte ocenjuju sa 7,1 u proseku, pokazaje zvanična statistika percepcije kvaliteta života u EU, objavljena povodom današnjeg Međunarodnog dana sreće.

Životom su u EU najzadovoljniji stanovnici nordijskih zemalja, kao i Luksemburga, Holandije i Austrije, a najmanje su zadovoljni Bugari i Mađari, preneo je Euraktiv Srbija.

Grci, Letonci, Estonci, Slovaci i Česi takođe nisu naročito zadovoljni životom. Međutim, osim u Bugarskoj i Mađarskoj, i ne tako zadovoljni građani, u proseku životu ipak daju ocenu iznad 6.

Na zadovoljstvo životom utiču i prihodi i, te su oni s najvišim primanjima zadovoljniji od onih sa nižim, ali su ljudi s najnižim prihodima skloniji da budu zadovoljni nego nezadovoljni svojim životom.

Značajnu ulogu imaju i drugi, demografski i socio-ekonomski faktori, poput starosti, stručne spreme, vrste domaćinstva i zaposlenosti.

Statistika pokazuje da su sredovečni ljudi mnogo manje zadovoljni životom od mladih i starih – osim u istočnoevropskim zemljama.

S druge strane, stručna sprema pozitivno deluje na zadovoljstvo životom, kao i život u paru sa ili bez dece.

Podaci potvrđuju da ljudi s nižim obrazovanjem zadovoljstvo životom ocenjuju nižom ocenom – sa 6,8 u proseku, a oni sa visokoškolskim višom – sa 7,5.

Po tipu domaćinstva, u jednočlanim je prosek zadovoljstva životom dobio ocenu 6,9, kod parova 7,4, a kod samohranih roditelja 6,3.

Kako je preneo Euraktiv Srbija, najamnje zadovoljni životom su, očekivano, nezaposleni ili ljudi nesposobni za rad.

Indikator ukupnog zadovoljstva životom je i osećaj svrhe koji se meri procentom anketiranih Evropljana koji se slažu ili ne slažu sa konstatacijom „Generalno osećam da je ono što radim u životu vredno”.

S tim se najviše slažu u nordijskim zemljama koje imaju i najviši nivo zadovoljstva životom uopšte. Tako se u tim zemljama sa tom konstatacijom slaže više od 90 odsto ispitanika, a prosek EU je 78,5.

Statistike potvrđuju i da očekivani životni vek u EU raste, tako da je sada iznad 80 godina, dok Italijani, Španci i Francuzi žive u proseku duže od ostalih Evropljana (82,8, 82,6 i 82,3 godine).