Zašto su Novogodišnje odluke dobre i KAKO DA IH OVOG PUTA ISPUNIMO?

Stiglo je doba godine kada imamo potrebu da se osvrnemo za svime što smo postigli u protekloj, ali i za onim što nismo, i izvagamo koliko smo zadovoljni sobom. Uglavnom, shvatimo da ima mnogo stvari koje nismo uradili, te započinjemo pravljenje mentalnih zabeleški o takozvanim novogodišnjim odlukama, nadajući se da ćemo sledeće godine u ovo vreme pogledati unazad i biti zadovoljniji.

Većina nas donosi razne novogodišnje odluke. One mogu biti samo neke usputne stvari koje primetimo kod sebe i odlučimo da ih promenimo ili, pak, neke ozbiljnije koje imamo potrebu da zapišemo i stalno podsećamo sebe da treba da ih ispunimo. Kraj godine je tipičan period u kome se ovo dešava, jer imamo utisak da se nešto završava, koncentrišemo se na prolaznost i imamo u vidu da je pred nama neki nov početak. Nešto što nas čeka, a da sami ne znamo šta je. Stoga, često nesvesno, pokušavamo da držimo kontrolu nad tim na bilo koji način, a razne odluke o poboljšanju našg života predstavljaju najpogodniji način za to.

Uglavnom nam je najlakše da se koncentrišemo na neke sitnice koje nam je lakše da kontorlišemo. Tako, se odluke koje ljudi donose najčešće odnose na promenu životnog stila, kao što su povećanje fizičke aktivnosti, zdravija ishrana, ostavljanje duvana itd. Ipak, mnoge odluke podrazumevaju i već promene, na primer balans privatnog i poslovnog života, postati društveno aktivan (npr. volonterski rad), gubitak težine, smanjivanje prokrastinacije, vraćanje dugova.

Foto: foter.com / ‘Ajnagraphy’ / photo on flickr

Međutim, često se dešava da ne upemo u ostarivanju ovih zamisli. Istraživanja pokazuju da su prve dve nedelje najuspešnije, kada se ljudi pridržavaju svog plana. Već početkom februara počinjemo da posustajemo, dok smo do sledećeg decembra na istom mestu odakle smo prethodnog krenuli. Šta je ono što utiče na to da zanemarujemo svoje novogodišnje odluke?
Timoti Sajkil, profesor jednog kanadskog univerziteta, tvrdi da je donošenje nvogodišnjih odluka vrsta „društvene prokratinacije”. Ovo predstavlja jedan način samo-motivacije. On navodi da ljudi zapravo nisu spremni da promene neke svoje navike, pogotovo one loše, i to je jedan od najvećih uzroka neuspeha. Još jedan od većih razloga može biti to što pred sebe često postavljamo nerealnistične ciljeve i očekivanja.
Ono što takođe može biti jedan od aspekata neuspešnog sprovođenja naših odluka, nalazi se upravo u uzroku donošenja istih. Možemo misliti a će iskpunjenje neke od njih, kao što je redovan odlazak u teretanu ili izmirivanje dugova, u potpunosti promeniti naš život. Ukoliko se to ne desi, osećamo se obeshrabreno i polako se vraćamo na stare obrasce ponašanja. Ovo može imati negativne posledice u vidu nepovoljnog uticaja na naše samopuzdanje.

Foto: foter.com / avlxyz / photo on flickr

 

Kako bismo se što uspešnije pridržavali svojih odluka, treba imati na umu nekoliko stvari:

– Pre svega, moramo početi sa malim koracima. Radnje ovezane sa onim što želimo da postignemo za početak treba da budu male i lako ostvarljive. Na primer, ukoliko želimo da promenimo ishranu, satkiše možemo zameniti nečim u čemu podjednako uživamo, kao što je voće ili jogurt. S tim u vezi, važno je imati na umu da velike promene iziskuju dosta vremena, te moramo biti strpljivi i baviti se jednom stvari u jednom trenutku.

Razgovarajte. Podelite svoj iskustva sa porodicom i prijateljima, pogotovo sa onima koji imaju slične ciljeve. Racionalizovanje naših odluka i podsećanje na to zašto želimo da postignemo nešto, može dosta pomoći da se čvršće pridržavamo istih.

Ne postoji savršeno. Potpuno je razumljivo da nam se ponekad desi da pomalo posustanemo. Ukoliko smo jednom prekršili dijetu ili preskočili odlazak u tertanu, ne znači da treba da odustanemo u potpunosti. Uobičajno je imati uspone i padove, ali treba ih iskoristiti na pravi način.