DNEVNO.RS Muzej automobila u Beogradu: Oaza klasika koji prkose vremenu i rđi

Sakriven od očiju šire javnosti i ušuškan u samom centru grada, u ulici Majke Jevrosime, nalazi se Muzej automobila u Beogradu. Mehanička blaga koja on krije jedinstvena su u Srbiji, pa i na Balkanu, a za sve to zaslužan je jedan čovek – Bratislav Petković, direktor Muzeja.

On je za portal Dnevno.rs govorio kako je uopšte došlo do toga da baš na tom mestu „ukotvi” svoju životnu zaostavštinu.

– Ja, kao kolekcionar i Skupština Grada Beograda, koja je obezbedila prostor, udružili smo snage i napravili ovu malu oazu. Muzej je otvoren 1994. godine i nalazi se u zgradi koja je zaštićena kao kulturno dobro. Ona je završena 1930. godine po projektu ruskog arhitekte Valerija Vladimiroviča Staševskog. To je bila prva javna garaža na Balkanu. Služila je za održavanje, čuvanje i popravku automobila – započinje priču za Dnevno.rs Bratislav Petković.

Iako u kolekciji ima skoro osamdeset automobila, jednog izdvaja kao omiljenog. To je ujedno i prvi kojeg je nabavio.

– Počeo sam da pravim zbirku ’65. godine prošlog veka. Tada sam nabavio i prvi auto, a to je bio Ford Model T. On je jedan od najčuvenijih modela u istoriji automobilizma, a napravljen je u preko 15 miliona primeraka. To prvi automobil napravljen na pokretnoj traci. Nabavio sam ga od jednog starog majstora – čika Žareta Papagaja. Nosio je karirane sakoe pa su ga zato tako zvali. Trampio sam za njega komplet ploča predratnog tenora Mijata Mijatovića i gramofon na navijanje, plus neku sitnu sumu novca. Pregovaranje nije bilo lako, trajalo je bezmalo godinu dana – priseća se Bratislav.

FORD Model T iz 1925. godine

Još jedna stavka po kojoj je ovaj Muzej unikatan jeste činjenica što se u njemu čuva prva vozačka dozvola ikada izdata u Srbiji.

– Pored automobila u kolekciji se nalaze zbirke starih alata, radioničkih uređaja, pumpi… Sve ono što prati automobilizam. Retki su muzeji koji imaju prvu vozačku dozvolu prvog vozača. Sreten Kostić bio je prvi srpski šofer i njegova dozvola datira iz aprila 1903. godine. Prvi auto koji je došao u Srbiju bio je Neselsdorfer. Njega je kupio Boža Radulović Trgovac, pa je unajmio Sretu da ga vozi – objasnio nam je Petković.

Vozačka dozvola Srete Kostića izdata 1903. godine

Ono što je fascinantno jeste to što se u ovoj garaži ”old tajmera” nalazi i ”motorna kočija” iz 19. veka.

– Najstariji eksponat je tricikl, Marot Gardon iz 1897. godine. Imao je motor od jedne i po konjske snage. Krajem 19. veka za pokretanje jednog točka trebalo je pola konjske snage, a Marot Gardon nema ni dve, pa je konstruktor iz tog razloga napravio tricikl. Za prvi automobil računa se da je napravio Karl Benc 1886. godine, takođe tricikl. Prva ga je provozala Berta Benc, njegova žena – naveo je on.

Tricikl Marot Gardon iz 1897. godine

U Muzeju je izloženo pedesetak automobila, a u kolekciji ih je skoro 80. Neki su na restauraciji.

– Po otvaranju pre dve decenije posedovao sam većinu kolekcije. Neki od zanimljivijih jesu Lančia Lambda iz 1926. Ima vozila koja su pripadala Josipu Brozu, kao što su Kadilak i Fiat 500 Jolly. On je bio predviđen za Brione, a služio je i za razgledanje Beogradskog Sajma – kazao nam je ovaj istinski zaljubljenik u automobilizam.

 LANCIA Lambda iz 1926. godine

CADILLAC Eldorado De Ville iz 1957. godine

FIAT 500 GIA-Jolly iz 1961. godine

Vozila u Muzeju automobila za ”obične smrtnike” jesu i ostaće samo eksponati, a do danas, iako su sva vozila u voznom stanju, tek je nekolicina imala priliku da ih provoza.

– Ovde ima nekoliko automobila koji služe za snimanje filmova. To su automobili koji treba da se restauriraju, pa ih iznajmljujemo da bismo ih posle sredili. Uglavnom su to nemački ratni džipovi. Četvorotočkaši iz postavke su bili i glavni akteri filmova “Otpisani” i “Balkan ekspres”, ali i novijih ostvarenja, pa je tako glavni glumac “Beogradskog fantoma” ulicama glavnog grada Srbije “jurcao” muzejskim “poršeom” – završio je svoj razgovor za Dnevno.rs Bratislav Petković.

PORSCHE 911 Carerra iz 1986. godine

Charron iz 1908. godine

Ulaz u Muzej se plaća 200 dinara po osobi, ali iskustvo i doživljaj neprocenjivih starina ne može se platiti ničim materijalnim. Zato, pravac centra grada, uz najtopliju preporuku da provedete jedno prijatno popodne u Muzeju automobila.