Kako je nastao Muzej automobila u Beogradu i zašto se nalazi na mestu prve javne garaže

Muzej automobila u Beogradu se nalazi u prvoj javnoj garaži u Beogradu, koja je izgrađena davne 1929. godine. Zgrada u kojoj se nalazi muzej je sama po sebi spomenik kulture, a izgrađena je prema planovima čuvenog arhitekte Valerija Staševskog iz Rusije. Zgrada se nalazi u ulici Majke Jevrosime u centru Beograda i nosi naziv „Moderna garaža“.

Da bi se zgrada muzeja mogla koristiti u neke praktične svrhe, moralo je da bude ispunjeno jedno pravilo: da se spomenik kulture koristi u svrhe bliske prvobitnoj nameni. Ovo je ispunjeno pretvaranjem bivše javne garaže u muzej automobila. Na ovaj način je nastao idealan spoj koji oslikava duh prošlosti sa kulturološkog i tehnološkog aspekta. Muzej automobila u Beogradu je najmlađi tehnički muzej u našoj zemlji.

Za postojanje ovako vrednog muzeja u Beogradu najzaslužniji je kolekcionar Bratislav Petković, na čiju je inicijativu u saradnji sa Skupštinom grada Beograda 1994. godine osnovan ovaj muzej. Bratislav Petković je vlasnik istorijski značajnih automobila i arhivske građe koja svedoči o razvoju automobilizma kod nas. Beogradski muzej automobila zaista može da se pohvali starim i vrednim primercima automobila, a u muzej su smešteni i automobili iz prve međunarodne automobilske i motociklističke trke održane u Beogradu, 3. septembra 1939. godine.

Prvi automobil koji se našao u kolekciji muzeja, bio je Ford T koji je u to vreme kupljen kao istrošeno vozilo koje je služilo za dostavu, prepravljeno u domaćoj radinosti. Ovde se javlja jedna simbolika pošto je Ford T prvi auto koji je ušao u serijsku proizvodnju i postao dostupan širokim narodnim masama. Iako je prvi auto u kolekciji, Ford T nije najstariji automobil u muzeju. Ova titula pripada Marot Gardonu, tricil iz 1897. godine koji pokreće motor od 173 kubnih santimetra i 1,5 konjskom snagom. Ford T je kupljen 1966. godine za gramofon na navijanje i komplet ploča Mijata Mijatovića.

U beogradskom Muzeju automobila se nalazi oko 50 vozila, a većina je prošla kroz temeljnu restauraciju. Neki od prvih automobila do kojih je došao muzej i dalje čekaju na restauraciju, iako su nabavljeni pre pola veka. Na primer, Aero 50 beli kabriolet iz 1941. godine se u zbirci automobila našao još šezdesetih godina prošlog veka, a u postavci muzeja je tek od nedavno. Ovaj aerodinamični primerak je rad Josefa Sodomke, čuvenog češkog karoseriste i na predivan način oslikava predratnu češku automobilsku industriju. Na restauraciju čeka i jedan Srayer Baby.

Jedan od automobila koji se svakako izdvaja je DMB-ova formula, nesuđena Yu formula koja krajem prošlog veka nije bila ni blizu današnje očuvanosti (bela formula sa plavim prugama na slici). Jedini proizvedeni primerak ove formule je godinama staja na auto otpadu. Od istorijski vrednih automobila očuvani su i Mercedes-Benz 300c i Cadillac Eldorado DeVille u kojima se vozio Tito.

Nažalost, za neka vozila nije bilo spasa. Nakon što je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marselju, Francuzi su u znak poštovanja brodom poslali auto (Delage) u kome je kralj nastradao. Do završetka Drugog svetskog rata, automobil je stajao ispred Vojnog muzeja, a nakon toga je prepravljen u dostavno vozilo! „Na mestu gde je u Marselju sedeo kralj , ulicama oslobođenog Beograda Delage je prevozio pomije.” Na kraju je ovaj auto završio na otpadu, gde je rastavljen zbog bakarnih delova. Gospodin Petković je od zaborava uspeo da sačuva samo farove.

Pored automobila koji su istorijsko svedočanstvo i imaju poseban značaj za upoznavanje primene naučnih dostignuća, razvoja i tehničkog napretka automobilizma kod nas i u svetu, u muzeju se nalaze i naprave, uređaji, vozačke dozvole, naučna i stručna literatura, registarske tablice, alati, prvi saobraćajni propisi i zakoni, filmski i fotografski zapisi koji doprinose izučavanju istorije automobilizma.

Muzej automobila ima relativno malu godišnju posećenost u odnosu na kolekciju koju nudi. Da bi se to popravilo u muzeju su organizovane brojne izložbe i manifestacije, pokrenut je novi web sajt muzeja, a povremeno u okviru “Moderne garaže” organizuju i predstave. Prva predstava je bila “Gran prix” koja govori o Grand Pri trci održanoj 1939. na stazi Kalemegdana. Muzej učestvuje u snimanju mnogih filmova i emisija obrazovnog karaktera.

Ukoliko želite da posetite muzej, a ne živite u glavnom gradu, na raspolaganju su vam brojni apartmani u Beogradu koje možete iznajmiti čak i na dan.