U Srbiji će se uskoro graditi ‘putevi od pepela’

"Putevi Srbije" nedavno su pokrenuli inicijativu da se ogromne količine pepela koji tavori na deponijama pored termoelektrana počnu koristiti u izgradnji puteva, što je višegodišnja praksa u mnogim državama. Ovaj predlog naišao je na odobravanje resornih ministarstava.

 

U Srbiji postoje ogromne količine pepela nastalog sagorevanjem lignita koji je smešten na nekoliko ogromnih deponija površine od čak 1.500 hektara. Taj, elektrofilterski ili “leteći” pepeo predstavlja otpad koji nesumnjivo negativno utiče na čovekovu okolinu, iako su istraživanja pokazala da može da se koristi u građevinskoj industriji, ali i u izgradnji puteva.

Već dugo postoji ideja da se ovaj pepeo počne koristiti u putogradnji, ali do sada nije bilo konkretnih koraka i realizacije. Uskoro će se stvari promeniti, jer je Javno preduzeće “Putevi Srbije” nedavno pokrenulo inicijativu za korišćenje pepela i taj predlog je naišao na odobravanje u resornim ministarstvima, kako prenosi “Auto Bild”.

– U Ministarstvu građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja su zauzeli pozitivan stav prema ovom pitanju jer bi korišćenje pepela donelo višestruku korist. Potrebno je u narednom periodu verifikovati rezultate urađenih istraživanja i da se korišćenje pepela uvede u zakonski okvir. I u nadležnom ministarstvu za zaštitu životne sredine su takođe saglasni sa ovom idejom ali smatraju da je od posebnog značaja da sve bude u okviru zakona  – navodi Biljana Vuksanović, direktorka Sektora za strategiju, projektovanje i razvoj u Javnom preduzeću Putevi Srbije za “Auto Bild”.

 U mnogim državama članicama Evropske unije utroši se blizu 20 miliona tona pepela na godišnjem nivou i to u putogradnji, ali u proizvodnji cementa. 

JP “Putevi Srbije” uradili su još 2007. godine istraživanje u kome je dokazano da se pepeo nesmetano može koristiti u navedene svrhe. U najkraćem, pepeo bi se ugrađivao u trup puta i to u segmentima izolovanim od uticaja površinskih i podzemnih voda, jer se time, u uslovima eksploatacije puta, sprečava ispiranje hemijski štetnih sastojaka iz pepela i šljake i njihovo unošenje u vodonosne sredine itd.

Postoji ideja da se iz TENT-a uzme određena količina pepela koja bi se iskoristila za izgradnju probne deonice ona bi bila dugačka oko 300, 400 metara, a plan je da to bude put bliži Termoelektrani “Nikola Tesla”, možda na delu Koridora 11. To bi svakako bio veliki korak napred, ali odluka o tome biće doneta u narednom periodu.