EVO KOLIKA JE CENA VAŠEG IDENTITETA: Na crnom tržištu prodaju se na veliko PODACI NAŠIH PLATNIH KARTICA

dark veb
pixabay

Vama lični podaci vrede mnogo. A lopovu koji želi da vam ukrade identitet? Platiće mnogo manje nego što mislite.

 

Overene kreditne kartice s visokim limitom iz zemalja kao što su SAD, Japan i Južna Koreja na mračnom webu prodaju se za bitkoine u protivvrednosti od 10 do 20 američkih dolara, navodi se u godišnjem izveštaju o sajber kriminalu kompanije Secureworks, koju poseduje Dell.

Šta je mračni veb?

U izveštaju se opisuje kao ‘grupa internet foruma, lažnih digitalnih prodavnica i soba za razgovor koje kriminalci koriste za kovanje saveza, razmenu alata i tehnika i prodaju ukradenih podataka, poput podataka o bankovnim računima, informacija pomoću kojih je moguće prepoznati konkretnu osobu i slično.

Overena kreditna kartica je ona koju je kriminalac prodavač isprobao za obavljanje transakcija i utvrdio da još nije otkazana. Neoverene kartice moguće je nabaviti na veliko za sitan novac.

Kriminalcima su najdraže poslovne kartice

Kriminalci najviše vole poslovne kartice jer ponekad ne postoji ograničenje za potrošnju. Tako overena platinasta kartica Amerikan Ekspres može da postigne cenu i do 20 dolara, dok će obična (bez velikog limita) biti prodata za oko devet. Jedno od ilegalnih tržišta na kojem se obavljaju transakcije ovakve vrste je Trump’s Drump.

Ali, to nije sve. Na prodaju su, navodi se u izveštaju, ponuđeni puni identiteti pojedinaca za samo 10 dolara.

Fulz, kako se naziva ta roba, zapravo su dosjei koji nude finansijske, geografske i biografske podatke o žrtvi, dovoljni za krađu identiteta ili prevaru zansovanu na lažnom predstavljanju. Kriminalci, na primer, pomoću tih podataka mogu da zaobiđu tajna pitanja kojima se potvrđuje identitet na raznim internet servisima.

Osetljiviji podaci, poput onih za popunjavanje poreske prijave u SAD-u, su skuplji: prema podacima istraživačke skupine IBM X-Force, koštaju između 40 i 50 dolara.

Bitno je naglasiti da kriminalci ne zanemaruju nijednu ličnu informaciju, već ih gomilaju dok ne skupe dovoljno za pokušaj prevare, piše Blumberg.