Fejsbuk promenio platformu: Zašto više ne vidite nečije statuse i fotke

Ako vam uporno iskaču stari postovi to je upravo ono što Fejsbuk i želi da vidite, odnosno ne vidite. Naime, Fejsbuk je nadogradio algoritam prema kojem odlučuje šta se i koliko često prikazuje korisnicima u newsfeedu.

Mnogi korisnici žale se da sada vide premalo novog sadržaja te da im na vrh newsfeeda prečesto dolaze stalno jedni te isti, već zastareli statusi

Jeste li primetili da statuse nekih prijatelja ili stranica na Fejsbuku koje ste lajkovali jednostavno ne vidite osim ako ne odete direktno na njihove profile? Ili, recimo, da vam se na vrhu newsfeeda svako malo pojavljuje jedan te isti status svaki put kada ga netko komentariše?

Ako jeste, onda je to upravo ono što Fejsbuk i želi da vidite, odnosno ne vidite. Naime, Fejsbuk je nadogradio algoritam prema kojem odlučuje šta se i koliko često prikazuje korisnicima u newsfeedu.

Gužva na newsfeedu
U neka dobra stara vremena (pre pet-šest godina), kada su na toj društvenoj mreži bili samo klinci i ekipa s fakulteta te tu i tamo neki informativni portal ili komapnija, pregled sadržaja koji se pojavljivao u newsfeedu bio je relativno jednostavan jer ga nije bilo toliko kao danas.

Međutim, situacija se prilično promenila. Na Fejsbuk su došli i mama i tata, teta i baka, a i kvartovska radnjica ima svoju Fejsbuk stranicu.

Prosečni korisnik Fejsbuka danas ima oko 300 prijatelja i lajkovao je otprilike 40 različitih stranica. Ako se, recimo, ulogujete na Fejsbuk jednom dnevno, možete da očekujete da će vas u proseku dočekati 1.500 novih statusa, slika i članaka.

Imate li volje i vremena barem pogledom proleteti kroz sav taj novi sadržaj? Verovatno ne. Upravo zato ekipa iz Fejsbuka i želi da vam asistira pri tome. Dakako, ne znači da u tome uvek i uspevaju..

Sve što lajkujete – računa se
Parametara u spomenutom algoritmu ima mnogo; koliko često lajkujete, komentarišete i delite nečiji sadržaj, s kojim tipom sadržaja imate najviše interakcije (status, slika, video ili link), koliko je neki sadržaj imao interakcija i pre nego što ste se vi logovali ili osvežili svoj newsfeed.

Na primer, vaša prijateljica Ana zna da podeli dobru fotografiju i njene fotografije često lajkujete. S druge strane, Ana nema preterano razvijen smisao za humor kad piše, tako da kad i objavi post u kojem je samo tekst, često prođe bez puno lajkova, a što je ključno – i bez vašeg.

Fejsbuk iz takvih obrazaca ponašanja zaključuje da su vama mnogo interesantnije Anine slike te njih gura u prvi plan, a Anine tekstualne statuse “zakopa” tako daleko u newsfeedu da vam otpadne prst vrteći koturčić na mišu dok dođete do njega.

Tako se bira otprilike 300 različitih statusa dnevno koji bi prema Fejsbukovim merilima vama trebalo da budu interesantni.

Još je to impresivna brojka, ali ako uzmemo u obzir da je prosečno provedeno vreme dnevno na ovoj platformi u 2013. iznosilo oko 40 minuta, 300 statusa može da se pregleda jedino ako se baš naumi.

Još jedan aspekt koji se ne sme zanemariti jeste i sve veći udeo poseta s mobilnih platformi na kojima je još važnija filtracija sadržaja bitnog za korisnika jednostavno zbog načina korišćenja.

Korisnik želi što brže da pregleda šta se događa među njegovom ekipom ili želi preleteti važnije događaje u svetu, a ovaj način filtriranja upravo to omogućava (ili bi barem to u teoriji trebalo).

Implementacijom novog algoritma, uvođenjem hashtagova i favoriziranjem relevantnih izvora vesti u newsfeedu Fejsbuk želi ukrasti i deo tržišnog kolača Tviteru kao najbržem izvoru vesti među društvenim mrežama…