Wikipedia: Njena najveća snaga je i najveća slabost

Šta da radite ako se na Wikipediji objavi negativan članak o vama ili vašoj firmi? Pa za početak možete jednostavno da ga prepravite.

Tako se bar, sudeći po knjizi nemačkog novinara Marvina Oponga, ponaša sve više kompanija koje na taj način zloupotrebljavaju Wikipediju.

I na srpskom ogranku prve otvorene onlajn enciklopedije postoje slični pokušaji, istina u značajnoj manjoj meri nego na engleskoj ili nemačkoj verziji.

Glavni nedostatak Wikipedije je, paradoksalno, upravo ono što predstavlja njenu najveću snagu i glavnu prednost – činjenica da je reč o otvorenoj enciklopediji u čijem pisanju može da učestvuje svako.

Naravno „Wiki zajednica” kontroliše članke i ispravlja slučajne ili namerne greške i neistine. Problem je u tome što je te nedostatke sve teže uočiti.

Novinari na Zapadu već dugo ukazuju da neke kompanije plaćaju ljude koji veoma vešto pišu članke o njima na Wikipediji koji naizgled sasvim odgovaraju pravilima ove onlajn enciklopedije. Jedino što, na primer, izostave ili obrišu poneku činjenicu koja im ne ide u prilog.

Opong je u svoj knjizi naveo primer članka o koncernu Daimler iz kojeg je nestao podatak o tome da je ova firma tokom Drugog svetskog rata koristila radnike koji su dovedeni na prisilni rad.

Promena je, tvrdi Opong, izvršena sa IP adresa koje pripadaju ovoj kompaniji.

Filip Maljković, potpredsednik Wikimedia Srbija, kaže da se i urednici ogranka na srpskom jeziku susreću sa pokušajima da se Wikipedija zloupotrebi i da se prokrijumčare neistine. Bilo je i slučajeva da preduzeća plate nekom „profesionalcu” koji bi vešto napisao članak.

– Postoje različiti slučajevi pokušaja promocije i samopromocije pojedinaca koji pišu pohvalne i očigledno pristrasne članke, uglavnom veoma banalno i takvi tekstovi se veoma brzo otkrivaju i brišu. Imamo međutim i slučajeve kada kompanije naprave tekst o sebi koji je u skladu sa pravilima. Naravno, u tom članku nema negativnih stvari o njima. Iako ovo naizgled nije protiv pravila koja kažu da svako ima pravo da učestvuje u stvaranju Wikipedije, mi takve pokušaje obeshrabrujemo – kaže Maljković.

Istini za volju, Srbija je izgleda još nije sasvim privikla na kapitalizam, pa se Wikipedia i dalje najviše zloupotrebljava, ne iz komercijalnih razloga već iz – čiste zabave.

Tako je svojevremeno na stranici Jovana Krkobabića, lidera PUPS, napisano da je rođen pre nove ere, a u biografiji glumice Katarine Radivojević između ostalog se našlo i da se bavi crnom magijom.

(Ne)Pouzdanost

Kritike na račun mogućnosti da se na Wikipediji sistematski unose lična i pristrasna mišljenja, kao i nepouzdane i neproverene informacije, prate ovu internet enciklopediju od nastanka.

Postaju sve učestalije jer se Wikipedia sve više koristi kao novinarski izvor, ali i u seminarskim i diplomskim radovima, pa čak i u doktorskim disertacijama.

Pre nekoliko godina časopis Nature je, međutim, objavio rezultate istraživanja 50 nezavisnih stručnjaka koji pokazuju da gotovo da nema razlike u pouzdanosti podataka između Wikipedije i Britanike.

Uredništvo Britanike je kasnije demantovalo navode iz tog teksta, ali časopis nije odustao od svojih tvrdnji.

Hrvati prepravljaju i istoriju

Kredibilitet hrvatskog ogranka „Vikipedije” ozbiljno je urušen zbog čitavog niza članaka kojima se veliča ustaštvo, Srbi opisuju kao „kroatofobi”, umanjuje broj žrtava u Jasenovcu i plasiraju brojna druga istorijska „otkrića”. Pojedini hrvatski naučnici su zbog toga prekinuli saradnju sa „Vikipedijom”.

Odgovornost za ovo snosi grupa administratora, poklonika ekstremne desnice, koji su praktično okupirali „Vikipediju” na hrvatskom i uporno blokirali neistomišljenike. Sličnih pokušaja bilo je i na srpskoj „Vikipediji”, ali su uglavnom brzo sprečavani.