Više kontigenata meda namenjenog za izvoz vraćen je prethodnih godina iz zemalja EU, nakon što je u evropskim laboratorijma u ovom pčelinjem proizvodu iz Srbije otkriveno prisustvo antibiotika.Ovo se dešava zbog toga što u Srbiji ne postoji adekvatna kontrola zdrastvene ispravnosti meda.
– Da bi med bio zdrav, mora da potiče od zdravih pčela. Međutim, iako bi trebala, Uprava za veterinu ne vrši pregled i kontrolu košnica, odnosno zdrastveno stanje pčela, kao ni da li se u slučaju bolesti pčele na odgovarajući način prskaju antibioticima i šta se dešava sa medom bolesnih pčela. U Srbiji ne postoji ni adekvatna laboratorija koja bi mogla da da precizne i pouzdane podatke o zdrastvenoj ispravnosti meda i eventualnom prisustvu antibiotika. Propisi se svodi na takozvanu “samokontrolu”, a čak i kada veterinarska inspekcija posumnja u neispravnost, ona u uzorci uglavnom proverava samo količinu HMF-a, odnosno prisustvo razgradnog produkta šećera, ali ne i prisustvo streptomicina i drugih antibiotika – kaže za “Alo!” Miroslav Stojšić, doktor veterinarske medicine i bivši načelnik veterinarske inspekcije. Kako Stojšić kaže, prethodnih nekoliko godina se u više navrata dešavalo da iz evropskih zemalja vrate isporuke meda upravo zbog prisustva ovih lekova. Zadnji put, prema njegovim informacijama, to se desilo prošle godine, kada je 20 tona meda vraćeno iz Poljske. Kako su mediji pisali, 2010. godine, Nemci su zbog toga tri puta odbili da kupe srpski med. Pčelari su tada tvrdili da je bilo pošiljki u kojima je utvrđena i 3,5 puta veće koncentracija “streptomicina” od dozvoljene.- Pitanje je šta se desilo sa tim medom koji je vraćen. Postoji veliki razlog za sumnju da je završio upravo na domaćem tržištu – dodaje Stojšić.
– Inače, antibiotici u hrani se deponuju u organizmu, pa to može dovesti do pojave alergije, svraba, crvenila, pa i gušenja. Sa druge strane, organizam stvara rezistentnost na antibiotike i postaje podložniji bakterijama što ima dalekosežne posledice – dodaje bivši načelnik inspekcije. Prema njegovim rečima, pored antibiotika u medu se mogu naći i teški metali poput olova, žive i arsena, ukoliko se pčelinjaci nalaze pored puta. Kakva je kontrola meda na prisustvo antibiotika možda najbolje ilustruje primer firme “Timomed”, koja je 2010. godine izvezla med u Sloveniju, gde je, za razliku od Srbije, utvrđeno veće prisustvo antibiotika od dozvoljenog. Ta firma, nakon toga, upozoravala je da “naše laboratorije ne zadovoljavaju kriterijume EU i da se analize moraju vršiti u inostranoj laboratoriji”.
Dr Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije priznaje za “Alo!” da su propisi u našoj zemlji, kako kaže, “delimično zastareli” i da za sada ne postoji laboratorija koja radi preciznu analizu meda kao na zapadu, ali napominje da je prisustvo antibiotika sve manje i ređe poslednjih godina.
– Istina je da što se tiče izvoza, naše analize se ne prihvataju u evropskim zemljama, ali će se to promeniti akreditacijom laboratorije za kontrolu meda. Ta ustanova će jedina imati sve uslove da obradi analize na antibiotike i biće savršeno precizne – smatra Živadinović.
Ministarstvo: Proizvođači sami da kontrolišu
Na pitanja u vezi sa tim kako se kontroliše zdrastveno stanje meda, u Upravi za veterinu Minstarstva poljoprivrede kažu za “Alo!” da je “subjekat u poslovanju hranom u obavezi da u okviru planova samokontrole obavlja ispitivanje meda u određenim vremenski intervalima”.
– Proizvođači meda koji otkupljuju med od malih proizvođača kontrolišu svaku pošiljku meda na osnovne parametre. U okviru službene kontrole, veterinarska inspekcija uzorkuje med u okviru Nacionalnog programa monitoring rezidua u hrani životinjskog porekla ili u slučaju sumnje na nebezbednost – poručuju u Ministarstvu, dodajući da prema njihovim informacijama, u 2012. i 2013. godini nije bilo povraćaja meda iz inostranstva zbog nalaza antibiotika.