Iz RHMZ upozoravaju na toplotne talase

RHMZ će od 1. maja početi da na svom sajtu objavljuje najave približavanja toplotnih talasa koji mogu da ugroze zdravlje stanovništva.

Nove najave biće u okviru sistema ranog upozoravanja povezanog s klimatskim promenama.

– Cilj objavljivanja podataka u tom savetodavnom biltenu je omogućavanje građanima Srbije da se lakše adaptiraju na klimatske promene i svoje aktivnosti prilagode vremenskim prilikama za koje će RHMZ davati prognozu – rekla je za ekološki sajt agencije Beta „Zelena Srbija” načelnica u Nacionalnom centru za klimatske promene pri RHMZ Jasminka Smailagić.

Ona je precizirala da će RHMZ svakodnevno davati prognoze za četiri dana sa većom verovatnoćom, za 10 dana sa nešto manjom verovatnoćom, kao i za tri meseca gde će biti najvljen mogući dolazak toplotnog talasa.

– Adaptiblinost ljudskog organizma na nepovoljne vremenske uslove traje dva do tri dana – rekla je ona.

Navela je da je posebno važno na to podsetiti hronične bolesnike i meteoropate koji bi trebalo da ozbiljno shvate upozorenja, pridržavaju se saveta sa sajta RHMZ i prilagode se vremenskim prilikama.

Ona je precizirala da će se na sajtu RHMZ savetodavni bilten za toplotne talase objavljivati do 30. septembra, jer su leti mogući periodi ekstremno visoke temperature.

RHMZ će na sajtu imati i bilten rane najave hladnih talase od 1. decembra do kraja februara.

Smailagićeva je dodala da se bilten rane najave toplotnih talasa, koji mogu loše uticati na zdravlje ljudi, priprema po preporukama Svetske zdravstvene organizacije i Svetske meteorološke organizacije.

Podaci će biti dostavljani i Zavodu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.

Načelnica u RHMZ je podsetila da je u Srbiji intenzivnije praćenje klimatskih promena počelo 1984. godine, kada je uočeno da smenjivanje ekstremno toplih i hladnih talasa postaje jedna od karakteristika klime u Srbiji.

Analize su pokazale da su posledice klimatskih promena izraženije od 2000. godine, dok je RHMZ 2008. na zahtev Vlade Srbije osnovao Nacionalni centar za klimatske promene.

– Uticaj toplotnih i hladnih talasi se javljaju tokom cele godine, ali ranije ih je bilo dva do četiri godišnje, a sada ih ima šest do osam i sve su duži. Ranije su trajali šest do osam dana u proseku, a sada traju osam do 10 dana – rekla je ona.

Najduži toplotni talas u Srbiji registrovan 2007, trajao je 22 dana bez prekida, praćen tropskim noćima.

Smailagić je navela da je temperatura na godišnjem nivou u Beogradu od 1887. do danas porasla za 1,5 stepen Celzijusa, na 12,5 stepeni, a u Srbiji porast je bio 0,6 stepeni.

– Do kraja ovog veka očekuje se da će na području Srbije prosečna temperatura porasti za dva do tri stepena – rekla je ona.

Može se očekivati veći broj ekstemnih vremenskih pojava, kao što su toplotni talasi ili intezivnije padavine i poplave nakon dužih sušnih perioda.

Srbija još radi na izradi nacionalne strategije adaptacije na klimatske promene, dok razvijene zemlje koje već imaju takve nacionalne planove, razmenjuju iskustva preko Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime, usvojene 1992. godine na „Samitu o planeti Zemlji” u Rio de Žaneiru.

Država je ipak do sada izradila analize koje daju detaljnu i sveobuhvatnu sliku, osmotrenih i očekivanih promena klime i konkretnih osmotrenih i očekivanih uticaja na sektore i sisteme.

Utvrđene su potrebe i mogućnosti za adaptaciju u oblasti hidrologije i vodnih resursa, šumarstva, poljoprivrede, biološke raznovrsnosti i prirodnih kopnenih ekosistemi i zdravlja.

Najranjivije oblasti zbog klimatskih promenama u svetu su vodni resursi, energetika, poljoprivreda, zdravstveni sistemi i prirodni ekosistemi.

Prilagođavanje na klimatske promene podrazumeva štednju svih resursa, korišćenje obnovljivih izvora energije, masovnu reciklažu, korišćenje lokalnih sirovina, smanjenje transporta, nove načine upravljanja i planiranja u privredni. Direktne posledice klimatskih promena, kao što su povećanje temperature, topljenje glečera, porast nivoa mora ili izmena režima padavina, mogu prouzrokovati značajne probleme u funkcionisanju država.

Do sada još niko nije izračunao koliko bi Srbiju, odnosno njenu privredu i zdravstveni sistem, koštalo potpuno prilagođavanje na klimatske promene, ali je procenjeno da se radi o milijardama evra.