Kakav preokret! Osim Amerikanaca, Srbiju špijuniraju i Rusi

Ruski hakeri napadaju uglavnom energetske kompanije u SAD i Evropi, a u maloj meri čak i one u Srbiji, tvrdi američka tehnološka kompanija.

Samo što smo saznali da je Srbija na spisku 193 zemlje koje špijunira američka Nacionalna bezbednosna agencija (NSA), stiže vest da je Srbija na meti i ruskih digitalnih špijuna.

Prema istraživanju jedne tehnološke kompanije iz SAD, Srbija je jedna od deset zemalja u koju ruski sajber-ratnici najčešće šalju svoje oružje, uglavnom štetne viruse i programe za preuzimanje poverljivih podataka, piše Politika.

Ruski hakeri izvode veoma sofisticirane i opasne napade na energetski sektor, pre svega SAD i Evrope, tvrdi „Simantek” u upravo objavljenom izveštaju.

Prema istraživanju kalifornijske firme, specijalizovane za zaštitu podataka na svetskoj mreži, na meti ruskih sajber-napadača u poslednjih 18 meseci bile su nuklearke, elektrane, gasne i druge kompanije uglavnom u Španiji (27 odsto) i SAD (24). Posle njih redom dolaze Francuska (devet odsto), Italija (osam odsto), Nemačka (sedam odsto), Turska (šest odsto), Poljska, Rumunija i Grčka, na koje otpada pet odsto napada i, konačno, na desetom mestu Srbija sa četiri odsto digitalnih upada.

Na Zapadu se za ovu grupu koriste dva imena: „Dregonflaj” i „Enerdžetik ber”. „Simantek” tvrdi da je reč o sjajno organizovanoj grupi sa odličnim sredstvima i sposobnostima iza koje stoji ruska država. Bez problema ubacuju viruse u računare, sabotiraju programe i špijuniraju.

U poslednjih 18 meseci ulazili su u tajne fajlove u više od hiljadu kompanija u 84 zemlje.

– U Srbiji je u tom periodu izvršeno 11 napada – kažu nam u „Simanteku” i dodaju da je o ovome obaveštena država Srbija, ali ne i sve organizacije pojedinačno, pri čemu kompanija ne sme da otkriva njihova imena u javnosti.

Program koji su koristili veoma je sličan programu koji su SAD i Izrael iskoristili pre dve godine kada su sabotirali iranski nuklearni program, navodi „Simantek” i dodaje: „Napadači su u okviru špijunskih aktivnosti kompromitovali jedan broj strateški važnih organizacija, a da su iskoristili sva raspoloživa sredstva za sabotažu mogli su da u pogođenim zemljama onemoguće ili ometu snabdevanje energijom.”

Stručnjaci pomenute kalifornijske kompanije tvrde da su pronašli ruske kompjuterske viruse pre svega u energetskim kompanijama, zbog čega smatraju da ovde posredi nije klasično špijuniranje, kakvo u svetu sprovodi američka Nacionalna bezbednosna agencija (NSA), već industrijska špijunaža zarad interesa ruskih državnih kompanija „Gasprom” i „Rosnjeft”.

Pre dva dana „Vašington post” je na osnovu materijala uzbunjivača Edvarda Snoudena objavio vest da NSA ima zeleno svetlo da prisluškuje telefonske razgovore i otvara elektronsku poštu stranaca u gotovo svim delovima planete, pa i u Srbiji. To je još jednom potvrdilo priče o svevidećem „oku” američkog „Velikog brata” i sposobnostima tamošnjih kompjuterskih stručnjaka koji razbijaju šifre i otvaraju poverljivu prepisku.

Sa druge strane, izveštaj pomenute kompanije navodi da su i ruski računarski magovi veoma vešti i dobro opremljeni. „Dregonflaj” je oformljen 2011. i prvo su mu u središtu pažnje bile avio-kompanije u Severnoj Americi, da bi se od prošle godine posvetili energoprivredi u SAD i Evropi.

Istraživanje, koje dodaje i da su Rusi pokupili strogo poverljiva dokumenta, korisnička imena i lozinke, obnovilo je priču o sajber-ratu koji bukti između Istoka i Zapada. Zahvaljujući Edvardu Snoudenu već se zna da NSA ima zeleno svetlo da prisluškuje telefonske razgovore i prati onlajn prepisku skoro svugde u svetu.

O ruskom i kineskom digitalnom uhođenju manje je informacija i dosad se uglavnom izveštavalo o operacijama iza kojih ne stoje zvanične obaveštajne agencije, kao što je u Americi NSA, već grupe koje finansira i okuplja Moskva, odnosno Peking.

Otkrilo se da je istočna softverska ofanziva uglavnom usmerena na zapadne kompanije, a ne vlade, zbog čega je ruski i kineski hakerski cilj sticanje ekonomske prednosti nad konkurentima.

„Simantek” otkriva da se većina napada ruskih hakera odigrala tokom uobičajenih osam radnih sati od ponedeljka do petka, zbog čega zaključuje da je reč o organizovanim operacijama a ne izolovanim incidentima.