NIJE BILO ZAMERKI?! Članice EU ZADOVOLJNE DIJALOGOM Beograda i Prištine, evo šta su još TRAŽILE NA UVID

evropska unija
pixabay.com

Zvaničnici zemalja Evropske unije su na poslednjem sastanku s timom Evropske službe za spoljno delovanje (EEAS) bili "u celini zadovoljni" izveštajem o toku dijaloga i većih zamerki nije bilo, "a predstavnik samo jedne članice EU je zatražio da vidi nacrt konačnog sporazuma" Beograd-Priština.

 

To su agenciji Beta preneli upućeni izvori Saveta ministara Unije, zamoljeni da se osvrnu na medijske izveštaje da su neke članice EU, nezadovoljne uvidom i tokom dijaloga, zatražile da budu neposredno uključene u pregovore koje EEAS na čelu s Federikom Mogerini vodi s delegacijama Beograda i Prištine s ciljem da se sklopi obavezujući sporazum o normalizaciji njihovih odnosa.

Izvori u Savetu ministara EU su preneli da nije bilo zamerki takve vrste i da su predstavnici članica EU bili “uopšteno zadovoljni” onim što su od saradnika Federike Mogerini o toku dijaloga čuli na poslednjem sastanku EEAS i Radne grupe za proširivanje Saveta EU (COELA).

Ovi upućeni zvaničnici su Beti takodje rekli da će sledeći korak oko proširivanja biti zaključci koje će usvojiti šefovi diplomatija EU i potvrditi lideri zemalja članica Unije na sastancima krajem meseca.

Oni su napomenuli da se, iako je to u Srbiji dočekano s izvesnim razočarenjem, ishod susreta vodja EU i Zapadnog Balkana u maju u Sofiji ipak mora videti kao pozitivan korak, jer zaključak tog samita jeste da “konačni cilj ostaje isti”.

Saradnici Federike Mogerini takodje su stavili do znanja da “visoka predstavnica EU redovno lično izveštava države članice EU o dijalogu Beograd-Priština na zasedanjima Saveta ministara Unije, a njen tim obaveštenja o toku Dijaloga daje predstavnicima članica EU i u okviru raznih radnih grupa Saveta EU”.

 

To je agenciji Beta izjavila Maja Kocijančić, portparolka Federike Mogerini, naglasivši da EEAS ne komentariše pisanje medija.

Izvori EU su prethodno Beti preneli da će na samitu evropske dvadesetosmorice u junu biti održana rasprava o daljoj strategiji Unije kad je reč o izgledima da se zemlje Zapadnog Balkana “priključe” Evropskoj uniji. Takodje zbog otpora političkih snaga i javnosti u više zemalja Unije, zasad postoje različiti stavovi o tome da li da se taj složeni i dugi proces označi i kao “ulazak u članstvo”.

Francuska, Nemačka, Holandija i još neke članice smatraju da se najpre mora sačekati s preustrojstvom same Unije, naročito posle dolaska na vlast populističkih snaga u Italiji, da bi se videlo kako će biti ojačana ključno važna zona evra, pa da se tek onda počne razmišljati u kom vidu i kad “priključiti ili uključiti” i neke države sa Zapadnog Balkana, pod uslovom da one pojedinačno ispune sve uslove EU.