Stručnjaci: Mogući pritisci Brisela na Beograd

Nova Vlada nastojaće da balansira između Rusije i Evropske unije, imajući u vidu pogoršanje odnosa Kremlja i Zapada, ocenjuju stručnjaci za spoljnu politiku, piše 'Danas'.

U tom kontekstu, domaći i strani stručnjaci ističu za list, da će se od Srbije, kandidata za članstvo u Uniji, tražiti da uskladi svoju politiku sa članicama EU, što je u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije, koji je na snazi od 1. septembra 2013.

– Očekujemo od buduće srpske vlade da sledi mišljenje većine država da je Rusija prekršila međunarodno pravo slanjem vojske na ukrajinsku teritoriju Krim, podržavanjem protivzakonitog referenduma o statusu Krima i pristupanjem aneksiji Krima – navodi za Danas Knut Flekenštajn, funkcioner Socijaldemokratske partije Nemačke i poslanik Evropskog parlamenta, odgovarajući na pitanje da li očekuje da će se nova srpska vlada distancirati od Moskve.

Bodo Veber, nemački analitičar za Zapadni Balkan i viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije iz Berlina, ocenjuje za Danas da će Beograd pokušati da izbalansira odnose između Rusije i EU.

– Srbija će držati određenu distancu prema aktuelnom konfliktu između Moskve i Zapada. To znači da će nastaviti put pridruživanja EU, a istovremeno nastojati da sačuva ekonomske veze sa Rusijom – smatra Veber.

Aleksandra Joksimović, predsednica Centra za spoljnu politiku, kaže za „Danas” da je upadljivo ćutanje Srbije u vezi sa događajima u Ukrajini.

– Za sada postoji opravdanje, koje je prihvaćeno u EU krugovima, budući da nije izabrana nova vlada posle održanih izbora. U tom kontekstu nema ni vidljivih pritisaka da se Srbija odredi. Međutim, kada nova vlada bude formirana, a u zavisnosti od daljeg zaoštravanja odnosa između sa jedne strane SAD i EU a sa druge Rusije, može doći do pritisaka da se Srbija jasno i otvoreno odredi u ovom sukobu – ističe ona.

Joksimovićeva smatra da je bez obzira na deklarativno poricanje, Rusija na određeni način, kroz javna poređenja Krima i Kosova, promenila odnos prema Kosovu.

– Ruska strana će u budućim razgovorima stalno stavljati u istu ravan rešenje pitanja Krima i Kosova. U tom kontekstu treba posmatrati i uticaj situacije u Ukrajini na region Zapadnog Balkana i Srbiju. Uprkos činjenici da članice EU mogu imati samostalne stavove u vezi sa spoljnom politikom, očekuje se da će ona biti usklađena sa opštim interesima EU. Isto pravilo važi i za kandidate za članstvo – komentariše Aleksandra Joksimović.

Šef Delegacije EU u Srbiji, ambasador Majkl Devenport rekao je u obraćanju novinarima da EU od Srbije “očekuje da shvati ozbiljnost krizne situacije u vezi sa Ukrajinom”. Prema njegovim rečima, Brisel očekuje da zemlje kandidati za članstvo podržavaju stavove EU što se tiče spoljne politike.

Dačić: Dve pretpostavke

Odlazeći premijer Ivica Dačić izjavio je da je prioritet Srbije put ka EU uz istovremeno negovanje dobrih odnosa sa tradicionalnim prijateljima i da će stav o krizi u Ukrajini morati da sadrži te dve pretpostavke.

– Želimo da nastavimo put ka EU, a to znači da postoji obaveza određenog usaglašavanja Srbije sa stavovima EU o zajedničkoj spoljnjoj politici, ali to znači da Srbija svakako ne može da ugrozi svoje državne interese, već mora da i dalje razvija prijateljske odnose sa Rusijom – rekao je on.