ZAŠTO JE VIMBLDON TAKO POSEBAN? Tradicija, šampanjac, jagode sa šlagom, ananas…

Novak Đoković - Vimbldon
Wikipedia

Odbrojavanju je došao kraj, Vimbldon je pred vratima, pa je pravo vreme da se prisetmo nekih najaznimljivijih činjenica o najvećem i najpopularnijem teniskom turniru.

Tačno je da su ove godine mnogi otkazali učešće, ali isto tako je tačno da nas i pored toga čeka pravi teniski spektakl.

Istorija Vimbldona

Prvi put Vimbldon je odigran 1877. Igrao se samo singl u muškoj konkurenciji i takmičilo se samo 22 učesnika. Pobedio je izvesni Spenser Gor pred 200 gledalaca koji su kartu platili po jedan šiling, da bi 1884. godine počele da se takmiče i teniserke, a kao prva šampionka zauvek će ostati upisana Mod Votson.

Do početka prvog svetskog rata uvedene su i konkurencije dublova i miks dubla.

Privatni klub The All England Lawn Tennis and Croquet Club je ’krivac’ za osnivanje Vimbldona. Pravila koja su propisana krajem pretprošlog veka važe i danas uz nekoliko novih detalja kao što su visina mreže i daljina servis linije od mreže.

U nizu važnih godina u istoriji Vimbldona izdvaja se i 1973. kada je 81 član ATP-a bojkotovao turnir jer je Teniski savez Jugoslavije suspendovao Nikija Pilića.

Ono što je posebno zanimljivo jeste što je centralni teren dobio krov tek 2010. godine, a prvo finale koje je igrano pod zatvorenim krvom bilo je ono 2012. godine, kada su se sastali Endi Marej i Rodžer Federer.

Najduži meč na Vimbldonu odigrali su 2010. godine Amerikanac Džon Izner i Francuz Nikola Mau (6:4, 3:6, 6:7 (7), 7:6 (3), 70:68). Meč je trajao 11 sati i pet minuta i igrao se tokom tri dana na Terenu 18.

Tradicionalne žute loptice su u upotrebi od 1986. godine. Od tada je korišćeno više od 53.000 loptica. Vimbldon lopticama snabdeva kompanija Slazenger, od daleke 1902. godine.

Groblje šampiona

Zvuči čudno zar ne? Teren broj dva u vimbldonskom kompleksu nosi naziv “Groblje šampiona”, jer su na njemu viđeni neki od najvećih šokova u istoriji tenisa.

Ali, pošto je izgrađen novi, moderniji teren broj 2 sa 4000 sedećih mesta, sada je groblje šampiona teren broj 3.

Vimbldonski pehar

Pehar se uručuje od 1887. godine i u slobodnom prevodu zove se “Jednoručni šampion sveta sveengleskog travnatog kluba”. Ono što je zanimljivo jeste da ga nijedan šampion ne zadržava, već svi dobijaju male replike.

Ali, da li ste ikada primetili ananas na vrhu ovog trofeja? To nije slučajno – u 17. veku ananas je bio veoma skupocena roba, najviše zbog toga što ga u Engleskoj gotovo uopšte nije bilo.

Ananas je važio za simbol bogatstva, te se iz tog razloga nalazi i na ovom peharu.

Jagode sa šlagom

Kraljevski dezert i prepoznatljiva hrana Vimbldona. Kardinal Tomas Volsi, jedan od visokih sudijskih zvaničnika u vreme vladavine dinastije Tjudora, “uveo” je jagode sa šlagom kao elitni dezert još u 16. veku.

I one su nekada važile za luksuz, pa ih vezuje slična priča kao za ananas. Prosečno se pojede godišnje za dve nedelje oko 140.000 porcija, što je čak 28 tona jagoda.

Naravno, uz jagode ide i nezaobilazni šlag, a u proseku se pojede oko 7.000 litara šlaga uz jagode. Stižu sa plantaže grofovije Kent, na kojoj samo za Vimbldon radi preko stotinu osoba.

Uvek su sveže za Vimbldon i uvek se beru dan ranije. Jagode odstoje do jutra i pre nego što svane prevoze se do Londona.

Na svakom Vimbldonu popije se oko 29.000 flaša ovog čuvenog šampanjca “Lanson”. Pa, nadamo se da će njim nazdraviti Novak Đoković.