TEST ZA PRAVE BEOGRAĐANE: Pronašli smo NAJLEPŠE PRESTONIČKE FASADE – da li znate gde se nalaze? (FOTO GALERIJA)

fasade
Dnevno.rs/Ivan Tošković

Neki tvrde da smo ubijeni u pojam i pogled nam je oboren. Drugi pak, da je Beograd sav izrovaren i da moramo da gledamo gde gazimo da ne bi posle bilo kasno. I greše! I jedni i drugi. Beograd, iako pomalo ofucan od silnih ratova i jake kontinentalne klime, ipak ima šta da ponudi onima koji se usude da gledaju u visine. Zato, podignite pogled! Možda vas iznenadi ono što vidite!

 

I pored toga što obnavljanje starih fasada ne ide tempom kojim bismo želeli, i što ima više mreža koje štite građane od obrušavanja istih, nego novih i sjajnih fasada, Beograd onima koji se usude da pogledaju gore i te kako ima šta da ponudi. Svakako, ima neki svoj šmek.

Zato smo ovih dana prošetali srpskom prestonicom u potrazi za najlepšim reljefima, vencima i skulpturama na fasadama beogradskih zgrada. Predstavljamo vam deset najlepših, a vi se testirajte i proverite da li znate gde se nalaze!

Kuća pukovnika Elezovića

 

Foto: Kuća pukovnika Elezovića/ Dnevno.rs/ Ivan Tošković

Kuća pukovnika Elezovića u Beogradu nalazi se u Njegoševoj ulici i ima status spomenika kulture.

Iznad lođe, celom širinom, postavljena je bareljefna arabeska čiji je autor poznati vajar Živojin Lukić. Kuća je sagrađena 1927. godine. Projekat je izradio arhitekta Aleksandar Deroko. 

 

Foto: Kuća pukovnika Elezovića/ Dnevno.rs/ Ivan Tošković

Oblikovana je u reprezentativnom nacionalnom stilu, sa vidljivim uticajem srpsko-vizantijskog stila koji u sebi sadrži elemente srpskih srednjovekovnih manastira i kasne secesije.

Nastao u vreme kada beogradskom arhitekturom dominiraju akademizam i modernizam u oblikovanju stambenih i javnih građevina, kuća pukovnika Elezovića je objekat značajnih arhitektonskih i kulturno-istorijskih vrednosti.

Zgrada na uglu Takovske i Svetogorske

 

Zgrada na uglu Takovske i Svetogorske, Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković 

Svi znamo ovu zgradu po apoteci u njenom prizemlju, ali malo nas je primetilo svinjsku glavu na njenom vrhu.

Sima Nikolić, predratni trgovac svinjama, stekao je veliki kapital o čemu govori i njegova zgrada na uglu Takovske i Svetogorske ulice.

Svoju zahvalnost ovoj plemenitoj životinji, izrazio je tako što je na pročelju zgrade naredio da se izvaja velika svinjska glava.

Od tada do danas, Srbija i Beograd su se menjali. Grad je rastao, menjala se vlast, menjali su se i ljudi. Ulica Lole Ribara danas je Svetogorska, a ni Sime Nikolića već odavno nema. Ipak, sve te promene, sa visine i danas gleda jedna svinjska glava.

 

Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

Rečima našeg slavnog satiričara Radoja Domanovića: “Srbija je zemlja poznata po svinjama i ministrima. Svinje izvozi, ministre, nažalost– ne.”

Kuća Hadži Otoa Goldnera 

 

Foto: Budimska 12, Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

Ako ste ikada zagledali zgradu na adresi Budimska 12 onda ste verovatno primetili da se na njenoj zasadi nalazi “kauboj”. Reč, naravno nije o nekom došljaku sa Divljeg Zapada več o Hadži Oto Goldneru, poznatom beogradskom preduzimaču koji je radio na izgradnji crkve Aleksandra Nevskog i Gradske kuće u Kruševcu. 

Fasada je jednostavno oblikovana, ima stilizovanih floralnih motiva uz veoma zanimljive dodatke koji liče na užad. Pri vrhu je pozicionirana bista sa neobičnim šeširom.

Majke Jevrosime 20

 

Majke Jevrosime 20, Foto:Dnevno.rs/Ivan Tošković

Skulpture su delo vajara Živojina Lukića. Zgrada je sagrađena 1932.

Zgrada Ministarstva pošte

 

Palmotićeva 2, Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

Zgrada Ministarstva pošte građena je u periodu od 1926. do 1930. godine po projektu arhitekta Momira Korunovića. Kada je završena bila je jedna od najvećih zgrada u Beogradu.

Tradicionalni obrazac i trodelna podela fasade vezuju se za konvencionalnu, akademsku odliku administrativnih objekata, dok po svemu ostalom predstavi tipičnu romantičko-ekspresionističku građevinu.

Fasada je ukrašena nizom dvodelnih i trodelnih prozora i obiljem lukova, venaca, pilastera i punih skulptura. U oblikovanju glavne fasade Korunović je iskoristio i poznavanje srednjovekovnog srpskog živopisa. Dve figure iznad ulaznih vrata, jedna sa svitkom, druga sa građevinom u rukama, ukazuju na očigledan uticaj crkvenih ktitorskih kompozicija. Autor ovih figura je vajar Stamenko Đurđević.

Kafana “Zlatno burence”

 

Prizrenska 8, Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

Kafana “Zlatno burence” nalazi se na adresi Prizrenska 8 još od 1866. Prvo se na tom mestu nalazila jedna prizemna kuća koja je krajem tridesetih godina prošlog veka sruštena da ustupi mesto zgradi koja je i danas tu. Tu je i kafana, a o činjenici koliko je legendarna i koliko je uticala i oblikovala ovaj deo grada najslikovitije govori “burence” koje se našlo na fasadi nove zgrade. 

Zadužbina Nikole Spasića

 

Knez Mihailova 33, Foto: Dnevno.rs/Ivan Toškovič

Zgrada poznatog beogradskog trgovca Nikole Spasića podignuta je 1889. godine, po projektu arhitekte Konstantina A. Jovanovića, kao stambeno-trgovačka dvospratnica. Prizemlje je iskorišćeno za trgovačke radnje, a oba sprata čine po jedan veliki stan.

Kompozicija i obrada fasada predstavljaju najuspešnije rešenje akademskog stila u Beogradu. Harmoniji doprinosi pravilan raspored dekorativne plastike. Zgrada je građena masivno u opeci i krečnom malteru.

Palata Srpske akademije nauka i umetnosti

 

Knez Mihailova 35 , Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

Palata Srpske akademije nauka i umetnosti sagrađena je 1924. godine po projektima nastalim 1912. godine arhitekata Andre Stevanovića i Dragutina Đorđevića.

Predstavlja monumentalnu arhitekturu Beograda i domet domaćeg građevinarstva sa početka 20. veka. 

Do početka Prvog svetskog rata gradnja je samo započeta, a a onda je rat prekinuo gradnju ovog kao i više drugih značajnih i monumentalnih zdanja u Beogradu. Zgrada u Knez-Mihailovoj 35 završena je tek 1924. godine i bila je u tom trenutku jedna od najvećih u ovoj ulici. 

Sa fasadama na tri ulice, koncepcijski je složena, stilski oblikovana u eklektičnom duhu sa elementima neobaroka i secesije, na četiri nivoa. 

 

Zgrada SANU, Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

U veoma bogatoj fasadnoj dekoraciji korišćeni su različiti motivi, od skulpturalnih formi do secesijski floralne ornamentike.

Palata SANU ima status spomenika kulture.

Palata Jugoslovenske banke/Jugoeksportova

 

Kolerčeva 1, Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

U Kolarčevoj 1 nalazi se zgrada Jugoslovenske banke. Današnji sugrađani je poznaju i kao zdanje “Jugoeksporta”. Podignuta je 1923. godine na uglu Kolarčeve i Makedonske ulice kao dominantan ugaoni objekat.

Projekat je nastao u praškom arhitektonskom ateljeu Matije Bleha. Arhitektonska plastika na zdanju rad je vajara Kirila Pavijka iz Praga. 

 

Palata Jugoslovenske banke, Foto:Dnevno.rs/Ivan Tošković

Na fasadi je deset figura atlanta, devet identičnih muških glava sa šajkačom, osam istovetnih ženskih glava sa maramom i sedam polufigura lava. Prikazani motivi simbol su snage i herojstva.

 

Palata Jugoslovenske banke, Foto: Dnevno.rs/Ivan Tošković

Palata Jugoslovenske banke u Kolarčevoj ulici zaštićena je u okviru celine “Stari Beograd”.

Zgrada komande vazduhoplovstva

 

Zgrada Komande vazduhoplovstva, Foto: Wikipedia/Nicolo 

Zgrada Komande vazduhoplovstva u Zemunu je sagrađena 1935. godine, prema projektu arhitekte Dragiše Brašovana, na mestu zgrada nekadašnje Vojne komande u Zemunu.

 

Foto: Wikipedia/Nicolo

Predstavlja jedno od najoriginalnijih dela arhitekte Dragiše Brašovana i značajno delo jugoslovenske moderne u periodu između dva svetska rata.

Po ukupnoj zapremini, dugo vremena ova zgrada je bila jedna od najvećih u Zemunu, a i danas predstavlja jedan od najdominantnijih objekata u okviru Starog jezgra Zemuna.

Bočnu fasadu karakteriše ujednačen ritam građevinskih otvora i diskretno i odmereno postavljena voluminozna figura Ikara rad vajarke Zlate Markov, koji je svojom mitološkom simbolikom vezan za značenje i namenu objekta.

Objekat odlikuje originalnost, likovna izražajnost, unutrašnja dinamika i sklonost ka detalju. Zgrada Komande vazduhoplovstva u Zemunu poseduje izrazite arhitektonske i kulturno-istorijske vrednosti.

Naravno, ovo nisu jedine fascinantne fasada koje krase naš Beograd. One koje nisu ušle u naš izbor možete pogledati u galeriji: