BEOGRAD JE BERLIN ISTOKA: Italijani su napisali reportažu o prestonici Srbije koja će vas ODUŠEVITI!

Beograd - fotografija
Dnevno.rs/Kolaž

Srpska prestonica danas je umetnički i kulturni centar Balkana, meta svih klabera i evropskih globtrotera. To je grad koji ne zaboravlja svoju prošlost.

 

Italijanski portal “Face magazin” objavio je pre nekoliko dana reportažu novinara Gustava Marka Ćipole o srpskoj prestonici.

Njegove reči o našem Beogradu su i te kako fascinantne, pa vam ih prenosimo u potpunosti.

Beograd, srce Balkana. Naš put u Berlin Istoka

Srpska prestonica danas je umetnički i kulturni centar Balkana, meta svih klabera i evropskih globtrotera. To je grad koji ne zaboravlja svoju prošlost.

Lice Beograda obeleženo je neizbrisivim ožiljcima koji idealno dele grad na dve celine: sa jedne strane imamo dvorišta i kuće koje izgledaju kao Akvila posle zemljotresa, a sa druge strane tu su noćni život, sve društvene slobode, nove zgrade, trendi barovi i umetničke galerije koje vam daju sliku novog života koje čuvaju istoriju, ali hrabro gledaju u budućnost.

Bila je to 1999. godine kada je NATO pomislio da je najbolje rešenje za svrgavanje režima Slobodana Miloševića bombardovanje grada. Bez zvaničnog odobrenja Saveta bezbednosti UN koje bi dalo “amin” za takvu akciju. Verovatno zato što je operacija, u kojoj je i Italija učestvovala, bila sve samo ne humanitarna misija. I sećanje nam se vraća u Sarajevo i na ono što se desilo nekoliko godina ranije u Bosni i Hercegovini. “Kad bi se uveče oglasile sirene za uzbunu, ćerka i ja bismo se krile u podrumu i ona me je pitala, mama, šta se to čuje? I ja sam, onako kako se priča deci, rekla da to nije ništa, da su to samo baloni koji pucaju u vazduhu“, objašnjava nam Aleksandra u kolima, dok idemo u posetu centru za siročad i žrtve nasilje koji je samofinansirajuć, ali podržavan od strane vlasti i građana.

Beograd, “beli grad”, danas se smatra umetničkim i kulturnim jezgrom, malim balkanskim Berlinom. Antička tvrđava Kalemegdan, sa svojim kulama, predstavlja zeleni raj u gradu u kojem, nakon dugog pešačenja i šopinga u strogo pešačkoj zoni u centru grada, je moguće diviti se prekrasnom krajoliku srpske prestonice i posmatrati sa visina reke – Savu i Dunav. Reke koje se tu sreću, grle i, prema popularnoj izreci, “vode ljubav”.

Pravoslavna tradicija je snažno ukorenjena na ovoj teritoriji. Dovoljno je pomenuti bezbroj crkava sa bogatim enterijerima urađenim u zlatu, poput Hrama Svetog Save, najvećeg na svetu, koje se smenjuju sa raznim likovnim obeležjima perioda turske okupacije koji je istovremeno predstavljao i arhitekstonsku istoriju Beograda. Retro boemski i avangardni stil na Trgu republike, gde se nalaze Narodni muzej i Narodno pozorište, simboli proterivanja Otomanskog carstva 1867. godine, ali i priznavanja SFRJ 1945. godine, danas je mesto gde se tinejdžeri i studenti sastaju pre odlaska u neki od brojnih kafića.

Beograd je, međutim, i nervni centar srpskog noćnog života koji se uvek odigrava subotom. Barovi, klubovi, pabovi i ulice neprekidno su prepuni mladim ljudima i turistima koji dolaze u grad zbog brojnih filmskih, ali i festivala rok i džez muzike, uključujući i Exit festival, koji je i međunarodno veoma priznat. Ljubitelji noćnog života i klabinga utopiće se u tonove tehno, haus i elektro muzike uz fascinantih ‘andergraund’ lokala. Za svačiji muzički ukus ima po nešto. Na splavovima, plutajućim klubovima na Savi, do svitanja traju žurke, posebno u letnjem periodu. U Skadarliji, inti i alternativnom okrugu glavnog grada Srbije, možete naći umetnike, pisce, fotografe i muzičare, dok bendovi sviraju uživo skoro svake noći.

A onda, tokom leta, Beograd, iako ne sa pogledom na more, ima svoju “privatnu” plažu, napravljenu na jezeru Ada (Ada Ciganlija), u kompletu sa veštačkim jezerom, gde možete da se bavite ekstremnim sportovima, poput skakanja sa bandžija, ili igrati tenis, u pauzama pića i kupanja. U restoranima i kafićima na reci možete da probate lokalne specijalitete, posebno začinjeno meso u pratnji umaka svih vrsta, supe, sireve i suhomesnate proizvode servirane sa toplim hlebovima, uz čašu lokalnog vina ili piva. Za one koji cene umetnost, u centru grada nalazi se muzej dizajna i ubrani butik Mikser Haus koji ne smete propustiti.

Od objekata koji podsećaju na socijalizam, barok i savremenu arhitekturu, do novog grada, podignutog posle Drugog svetskog rata, koji se vidi sa planine Avala, svako ko stiže u Beograd putem biće fasciniran izuzetnom fuzijom drevnog i modernog. Zato što je sećanje na istoriju ono što podstiče da se okrenemo odlučno ka budućnosti. Glavni grad Srbije izgleda – sjajno.